Iako su autohtoni prehrambeni proizvodi najveća šansa Hrvatske u EU, domaći proizvođači, čini se, radije gledaju kako im prošek, plavac i teran prisvajaju Makedonci, a i Srbi su ovih dana pokrenuli zaštitu bermeta i kulena.
Arbitraža EU
Zaštite li se kulen i bermet kao proizvodi sa zemljopisnim podrijetlom, s Fruške gore i iz Bačkog Petrovca, to neće biti sporno jer su, za razliku od, primjerice, fete, grana padana ili porta, kulen i bermet sveopći pojmovi te se kao takvi ne mogu zaštititi, tvrdi naš poznati kulenar Tomislav Galović. No, o plavcu će, već sad najavljuju iz Ministarstva poljoprivrede, vjerojatno odlučivati arbitraža EU. U trenutku kad Hrvatska kao buduća članica registrira plavac pri EU, svi koji se osjete ugroženima imat će šest mjeseci za prigovor. No, hoćemo li ga uopće registrirati ili prepustiti bez natjecanja?
Proizvođači poput Antuna Filipeca, koji proizvodi čuveni samoborski bermet, kaže da je inertnost mjerodavnog ministarstva zarazna i među proizvođačima, koji nisu dovoljno informirani.
50 autohtonih
Posljednjih godinu dana Hrvatska se tako nije maknula od devet registriranih autohtonih proizvoda. Budući da su zaštićeni samo na nacionalnoj razini, udruge proizvođača još lani su pozvane da ih preregistriraju i usklade s propisima EU. Uz pomoć Ministarstva poljoprivrede za preregistraciju se spremaju istarski i dalmatinski pršut, a ostali, ne učine li to do konca ove godine, od iduće će skupu registraciju početi ispočetka.
Mladen Pavić, glasnogovornik Ministarstva poljoprivrede, kaže da se nadaju da će hrvatski proizvođači prije ulaska u EU zaštititi barem 50 autohtonih proizvoda, među kojima su i kvargl, sir iz mišine, češnjovke... Hiperprodukcija hrane u Europi dostigla je kritičnu točku te vlada pomama za tradicijskim proizvodima koje su potrošači spremni skupo platiti.
