Možda je došao kraj skladnim odnosima između “tropskog” i pravog Trumpa, brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara i američkog predsjednika Donalda Trumpa. – Planirali ste snažnu devalvaciju svojih valuta, a to nije dobro za našu poljoprivredu – poručio je Trump Bolsonaru, ali i dolazećem argentinskom predsjedniku Albertu Fernandezu. Slabi real i pesos pojeftinjuju brazilski i argentinski izvoz, ali čine i američki izvoz nekonkurentnim, odnosno preskupim. I zato Donald Trump najavljuje vraćanje carina na brazilski i argentinski čelik i aluminij.
Zaštita farmera
Trump pri tome nije sasvim u pravu, navode brojni svjetski mediji, jer brazilska vlada doista jest poduzela neke ozbiljne mjere, ali samo da bi spriječila veliki pad svoje valute. K tome, podsjeća se da su dvije zemlje bile izuzete od uvođenja carina na čelik i aluminij koje je Trump uveo na te sirovine prošle godine. No, američki predsjednik misli da ima opravdanje za takav potez. U 12 mjeseci, do listopada 2018., broj je bankrotiranih poljoprivrednika u SAD-u narastao za 24 posto. Trump očito smatra da će novim carinama natjerati dvije zemlje da ojačaju svoje valute čime bi američki poljoprivredni proizvodi ponovo postali konkurentni. Na čelik otpada 3,7 posto brazilskog izvoza u 2018.
– Nazvat ću ga i tražiti da nas ne carini. Naša ekonomija počiva na trgovini sirovinom, to je ono što imamo. Američka ekonomija nije usporediva s našom jer je nekoliko puta veća – rekao je Bolsonaro.
Brazilski je real prošli tjedan zabilježio povijesno nisku razinu, nezaposlenost je u toj zemlji deset posto. Argentina je pod udarom inflacije od čak 50 posto te s raširenim siromaštvom.
Na šampanjac carina 100%?
No, dvije južnoameričke zemlje nisu jedine kojima Trump prijeti carinama. Njih bi mogli dočekati i francuski proizvodi poput sira Roqueforta, torbica, ruževa za usne i šampanjca. To je zbog francuskog uvođenja digitalnog poreza za koji Trump smatra da je diskriminatoran prema američkim kompanijama. Moguće je, najavljuje se, da Trumpve carine Francuskoj dosegnu i sto posto. Francuska je, naime, uvela porez od tri posto na one kompanije koje godišnje globalno zarade 750 milijuna eura, od toga u Francuskoj 25 milijuna.
To je učinjeno kako bi se izbjeglo premještanje sjedišta takvih kompanija u europske zemlje s niskom stopom poreza. Francuzi nastoje upozoriti američku administraciju da su takve carine izravni udar na jednog od najvažnijih američkih saveznika. Trumpovoj se administraciji i dalje ne sviđaju subvencije kojima Europska unija podupire Airbus jer smatra da se radi o nelojalnoj konkurenciji na tržištu putničkih zrakoplova. U tome nalazi razlog za novo razmatranje uvođenja novih carina na robu iz EU.
Trump i Bolsonaro i ostali slobodni vođe trebaju surađivati, vrijeme je da ljevičari/globalisti izgube izbore i u Njemačkoj, Francuskoj te konačno i u Hrvatskoj.