Izmjene u poreznom sustavu žestoko su pogodile poduzetnike, ali i izazvale nerazumijevanje na relaciji Ministarstvo financija – Hrvatska udruga poslodavaca. Dok ministar Slavko Linić tvrdi da je napravio sve da olakša posao poduzetnicima, oni tvrde da su preopterećeni. Rijetko koji poslodavac usudi se govoriti javno, ali zaštićeni anonimnošću tvrde da je porezno opterećenje naraslo do razine na kojoj postaje neproduktivno. Makroekonomisti često napominju da se može čupati perje guski dok ne umre, a poslodavci upravo tvrde da je ukidanjem povlastice PDV-a na automobile malim poduzetnicima te retroaktivno oporezivanje dobiti dovelo ‘gusku’ do granice izdržljivosti. Zato mnogi tvrde da će porezni prihodi početi padati jer će se baza za oporezivanje opasno smanjivati.
>> Linić tvrdi, poslodavci upozoravaju
Ministar Linić ponovio je u nedavnom intervjuu da je poduzetnicima smanjio davanja za zdravstvene doprinose, ukinuo dobar dio parafiskalnih nameta te ih zaštitio od rasta cijena energenata.
– Hrvatska udruga poslodavaca za mene je najveće razočaranje jer pokušava optužiti Vladu da ubija poduzetništvo – kazao je Linić u intervjuu.
Primjer jedne tvrtke
Što je zapravo napravila Vlada i koliko je olakšanje za poduzetnike pokušat ćemo prikazati simulacijom porezne reforme na primjeru tvrtke koja ima 100 zaposlenih s prosječnom plaćom od 5600 kuna u neto iznosu te 20 službenih automobila. Na zdravstvenom doprinosu takav će poslodavac u godinu dana uštedjeti oko 160 kuna po zaposleniku mjesečno. No, novi sustav poreznih razreda utjecao je na kupovnu moć njegovih zaposlenika jer se njihova neto plaća smanjuje za 92 kune mjesečno. Na godišnjoj razini poslodavac je oslobođen plaćanja 192 tisuće kuna za zdravstveni doprinos. Dio te uštede pojest će mu PDV jer više neće moći koristiti olakšicu za gorivo ili registraciju službenih automobila.
Ako je prosječna potrošnja goriva 600 kuna mjesečno po automobilu, onda je olakšica iznosila 120 kuna, za koliko se umanjivala obveza poreza. Godišnje, u toj je tvrtki to 29.000 kuna veća obveza PDV-a.
– I ministri koriste službene automobile pa zašto to ne bi mogli i mali poduzetnici, kojima to nije luksuz, nego osnovno sredstvo za rad – kazao je Petar Lovrić. Ako se novim troškovima za automobile pribroji i povećani porez na dobit te 32 posto veći troškovi plina, troškovi će biti neznatno smanjeni.
– U radno-intenzivnim djelatnostima poput tekstilne, koje rade samo doradne poslove i trošak rada im čini do 70 posto ukupnih troškova, smanjenje doprinosa od 2 posto je pozitivno, ali u nemetalima je trošak energenta najveći trošak pa rast cijene plina i nekonkurentna cijena u donosu na regiju ima negativan utjecaj – kazao je Davor Majetić, direktor HUP-a.
245 nameta
Poslodavci i Ministarstvo financija nisu složni ni u ocjeni utjecaja smanjenja parafiskalnih nameta, jer dok službena strana tvrdi da je time u gospodarstvo vratila više od 300 milijuna kuna, poslodavci upozoravaju da su javne tvrtke jedne namete smanjile, dok su uvele nova opterećenja, a i da postoji čak 245 nameta. Tako je vodni doprinos u ožujku smanjen 50 posto, ali su u srpnju s dvije uredbe vodne naknade povećane. Naknada za zaštitu voda tako je sa 0,9 kuna po četvornih metara podignuta na 1,35 kuna, a naknada za korištenje voda s dosadašnjih 0,80 kuna po četvornih metara također se podigla na 1,35 kuna.
– Tim uredbama prihodi Hrvatskim vodama povećat će se za 240 do 250 milijuna kuna – upozorio je HUP.
Možda to smanjenje može osjetit Todorić sa tisuće zaposlenih,meni osobno,samozaposlenom si povećao davanja za 12% kolika je dividenda a smanjio za niti neznam koliko 1% ili 2% na zdravstvo, to niti ne mogu primjetit jer je čista kozmetika.