Hrvatska je kroz desetljeća i stoljeća svoje povijesti bila, nažalost kao i danas, iseljenička zemlja iz koje su građani odlazili u bijeli svijet zato da bi preživjeli, zbog političkih okolnosti ili zato da bi dobili u inozemstvu ono što nisu mogli ovdje – priznanje svoga rada, stručnosti i ostvarenje ambicija. Zato su naši slavni građani bili ili to još uvijek jesu iseljenici poput nobelovaca kemičara Vladimira Preloga, Lavoslava Ružičke, izumitelja Nikole Tesle i Ivana Vučetića, sopranistice Zinke Kunc, kipara Ivana Meštrovića, pravnika Mirjana Damaške fizičara Denijela Denegrija i Marina Soljačića, molekularnog biologa Miroslava Radmana, internista i onkologa Matka Čikeša...
Fenomen migracija
Zanimljivo je kako se njima volimo hvaliti, dok istodobno dijasporu kroz svoj skučeni pogled gledamo kao teret koji samo smeta i koji glasa na izborima a ne bi trebao, zanemarujući što su mnogi iz dijaspore učinili za ovu zemlju kad je trebalo i čine još uvijek. Pokazuje to i Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina koji je realizirao Institut Ivo Pilar, u suradnji s Leksikografskim zavodom Miroslav Krleža i Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom iz Zagreba.
Ovaj jedinstveni leksikografski iskorak pokazuje i fenomen hrvatskih migracija od novog vijeka do danas, s naglaskom na migracije u 19. i 20 stoljeću. Danas će biti predstavljen u Zagrebu. Na ovom projektu, kojem je voditelj bio prof. dr. Vlado Šakić, ravnatelj Pilara, radilo se od 2007. i u Leksikonu se nalaze biografije značajnih pojedinaca, i po dobrim, ali i nekih i po lošim stvarima. Nas su zanimali najugledniji hrvatski iseljenici koji su bili vrhunski u znanosti, kulturi, poduzetništvu, sportu i izumima. Među stručnjacima koji su uspon doživjeli u inozemstvu izdvojili smo njih 15-ak koji su u području kojim su se bavili bili ili to još jesu broj 1 u zemljama u koje su se uselili, a mnogi su svjetski priznati. Mnoga djeca naših iseljenika danas su nacionalni simboli svojih zemlja.
Nose imena zemalja u kojima su rođeni, što govori i kako se Hrvati brzo integriraju. Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina pokazuje koliko imamo vrhunskih znanstvenika, umjetnika, sportaša, ali i poduzetnika i da smo među potonjima krajem 19. i u 20. stoljeću imali svjetske brodovlasnike – braću Nikolu i Miha Mihanovića.
Obilato pomagali zemlju
Braća su rođena u Dolima kraj Stona, a umrli su u Argentini. Ubrajali su se među najbogatije svjetske brodovlasnike tog doba, a bili su i suvlasnici Jugoslavensko-amerikanske plovidbe. Zapošljavali su hrvatske pomorce i svojim novcem pomagali institucije u domovini, osobito zdravstvene i obrazovne. Teško je nakon Leksikona ne zaključiti kako smo oduvijek imali i previše talenata i sposobnih građana rođenih u ovoj zemlji, ali premalo jednako sposobnih i sklonih općem dobru koji su ostali voditi ovu zemlju.
Leksikon hrvatskog iseljeništva i manjina u elektroničkoj verziji radio je Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, za naručitelja Hrvatsku maticu iseljenika.
>> Hrvati koji su zadužili Hrvatsku i svijet
Puno talenata, a premalo spremnih voditi zemlju
Lily Garafulić Janković, vodeća čileanska kiparica
Jedna od najistaknutijih predstavnica čileanskog suvremenog kiparstva. Rođena je u Antofagasti 1914., a umrla je u Santiago de Chileu 2012. Porijeklom je iz Nerežišća na Braču. U Santiago de Chilleu je diplomirala kiparstvo. Dobila je i čileansku Nacionalnu nagradu za kiparstvo.
Paško Rakić, vrhunski neurobiolog
Ovaj neurobiolog dobitnik je Kavalijeve nagrade u Oslu i jedan je od najcitiranijih znanstvenika iz neuroznanosti na svijetu. Član je Američke i Australske akademije znanosti. Rođen je u Rumi u Srbiji 1933. U SAD-u je radio na Harvardu i Yaleu. Bio je i ravnatelj Kavalijeva instituta za neuroznanosti.
George Mikan, prvi Hrvat u NBA ligi
Slavni američki košarkaš je prvi Hrvat u NBA ligi. Rođen je u SAD-u 1924. u obitelji hrvatsko-litavskog podrijetla, a umro je u Scottsdaleu 2005. Zbog njegove dominacije NBA liga je uvela nova pravila u igri. Uvršten je u Košarkašku kuću slavnih 1959. i među 50 najvećih igrača u povijesti NBA lige 1996.
Mia Čorak Slavenska, vrhunska balerina u SAD-u
Jedna od najuspješnijih hrvatskih balerina. Rođena je u Slavonskom Brodu 1916., a umrla je u Los Angelesu 2002. Na Međunarodnom plesnom natjecanju u sklopu OI u Berlinu je 1936. osvojila prvu nagradu i otišla 1938. u New York. Nastupala je kao primabalerina u Ballet Theatreu i Metropolitanu.
Florian Albert, mađarski nacionalni simbol
Proglašen je mađarskim nacionalnim sportašem 2004. Istaknuti nogometaš rođen je u Santovu u Mađaraskoj 1941. Igrao je za NK Ferencvaros, mađarsku te reprezenticiju Fife i Europe. Zvan je Carem i jedini je mađarski nogometaš nagrađen "Zlatnom loptom" 1966.
Jose Luis Sersic, argentinski astronom
U čast astronomu Međunarodni astronomski savez asteroidu 2691 dao je ime Sersic, po njemu je nazvana nagrada najboljem istraživaču Argentinskog astronomskog društva i prva polarna zvjezdarnica u Argentini. Rođen je 1933. u Argentini gdje je i umro 1993. U astronomiji se koristi i tzv. Sersicev zakon.
Boris Martinac, vodeći membranski fizičar
Vodeći membranski fizičar međunarodno poznat po istraživanjima ionskih kanala u mikroba. Rođen je u Zagrebu 1949. Diplomirao je fiziku te doktorirao biofiziku u u Njemačkoj. Od 2013. član je Australske akademije znanosti. Voditelj je laboratorija za mehanosenzoričku biofiziku.
Anthony Tony Maglica, izumitelj svjetiljke Maglite
Izumitelj baterijske svjetiljke Maglite 1978. Rođen je u New Yorku 1930., a s obitelji se 1932. vratio na Zlarin te ponovno otišao u SAD 1950. Njegova svjetiljka uvrštena je među 100 najboljih proizvoda u SAD-u. Istaknuo se humanitarnim djelovanjem u korist Hrvatske u Domovinskom ratu.
Pratite nas
