Početak nove godine u poslovnom je smislu odličan. U očekivanju novog natječaja za subvencije kupci su ponovno počeli pregledavati nekretnine. Najam stanova je više nego dobar jer jako puno klijenata iz centra Zagreba ide prema drugim dijelovima – kaže Peđa Kovačević, vlasnik jedne zagrebačke agencije za posredovanje nekretninama. Potres je preplašio neke stanare koji žive u centru Zagreba te su se odlučili preseliti u druge dijelove grada.
– Sad se najviše gleda godina gradnje, kvaliteta zgrade i konstrukcije – kaže Kovačević. Potvrđuje to i Dubravko Ranilović, prvi čovjek komorskog udruženja nekretnina, koji kaže da je glavna tema razgovora, bilo da se kupuje ili unajmljuje, količina armiranog betona i kvaliteta gradnje. Statistike pokazuju da i dalje postoji veliki pritisak na rast cijena stanova, pogotovo u Zagrebu i priobalju, dok je u ostalim dijelovima zemlje uglavnom prisutan pad. Nove su nekretnine u Zagrebu u prvom dijelu 2020. godine poskupjele oko 15 posto, drugdje je zabilježen pad od pet posto.
Ranilović kaže da je trenutačno novogradnja traženija, a očito i to utječe na cijene. U centru Zagreba gotovo da i nema prodaje nekretnina u starijim zgradama. Inače, godinu dana uoči pojave korone u Hrvatskoj je sagrađeno oko 4000 stambenih zgrada s 10,5 tisuća stanova. Većina investitora su fizičke osobe, ljudi koji grade kuće (takvih zgrada s jednim stanom bilo je 2280), dok su za tržište te godine isporučene 943 zgrade s točno 7420 stanova.
U Zagrebu je u prvom dijelu prošle godine kvadrat novog stana prosječno stajao 14.300 kuna, a drugdje u Hrvatskoj bio je u prosjeku 2000 kuna jeftiniji. No, kao i svi prosjeci, ni ovaj ne pokazuje raspon cijena. Trenutačno se, na primjer, nudi novogradnja u Španskom za 1750 eura po četvornom metru, ali se u jednoj zgradi na Britancu kvadrat prodaje i za 5500 eura. Vlasnik zagrebačke agencije Boro Vujović kaže da je u Maksimiru nemoguće naći novu zgradu ispod 3000 eura po kvadratu, u pojedinim dijelovima Trešnjevke također, a u pripremi je gradnja još jedne nove zgrade na Britancu, gdje bi stanovi mogli stajati i 7000 eura po kvadratu.
– Ima ljudi koji žele živjeti u centru koja god cijena kvadrata bila – kaže Vujović.
– Prema kvadraturi novosagrađenih objekata, najdinamičnije je u Zagrebu te u Zadarskoj županiji, koja je po novim kvadratima gotovo dostigla glavni grad. Slijede Istarska, Splitsko-dalmatinska te Primorsko-goranska županija. Tržište stanova ostalo je aktivno i u teškoj 2020. godini, većim dijelom zahvaljujući državi i njezinim subvencijama, a samo u rujnu država je odobrila nešto više od 4000 subvencija za kupnju stana ili gradnju kuće. U četiri godine je tako “zbrinuto” oko 17.000 obitelji, a novi krug subvencija očekuje se idućih tjedana. Ove je godine za subvencionirane stanare država osigurala 263 milijuna kuna, od čega je 50 milijuna kuna namijenjeno novim korisnicima.
– Volumen trgovanja ipak nije ni blizu onome što smo imali do pojave epidemije – kaže Ranilović. Izostali su, naravno, i strani kupci koji dominiraju među novim vlasnicima u priobalju.
MacroHub Ekonomskog fakulteta Zagreb izradio je regionalni indeks cijena stanova na osnovi cijena prodanih stanova u razdoblju od 2010. do 2019. iz baze podataka Burze nekretnina. Po njima, obalne regije iskusile su znatan pad cijena. Najjače smanjenje, kako traženih, tako i ostvarenih cijena, primjetno je u Istri i na sjevernom Jadranu. U Dalmaciji se dogodio oporavak cijena nakon 2015., kao i u Zagrebu, no u 2019. i ondje je zabilježen znatan pad cijena. Kretanja u drugim dijelovima zemlje prilično su stabilna, ali je opseg prodaje mali. Više transakcija (168) bilo je samo u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji.
Ovo je stvarno farsa. U zemlji u kojoj je razlika prosječne plaće i cijene m2 stana apsurd vrijednost nekretnina raste?! Dodatno smo imali dva potresa a to znači da stanovi u gradskoj jezgri ne vrijede apsolutno ništa jer je sve zdrmano. Da se ne spominje korona kriza koja će ostaviti strašne posljedice i osiromašiti ionako već siromašne ljude. Sad neki lešinare žele još i debelo zaraditi. Naša kriza je društvena kriza.