Dr. sc. Kristijan Ramadan postao je lani redoviti profesor na jednom od najpoznatijih i najprestižnijih svjetskih sveučilišta – Oxfordu, točnije na odjelu medicinskih znanosti tog sveučilišta.
On je prvi Hrvat s tom titulom na Oxfordu. Prije toga dr. Ramadan bio je voditelj znanstvenog laboratorija na oxfordskoj onkološkoj katedri. Taj naš ugledni znanstvenik pristao je za Večernji list dati potpuniji uvid u prijeteću epidemiju novog koronavirusa, kao i u ono što se poduzima na Otoku kako bi se epidemija zauzdala.
Podsjetimo, prije dva tjedna iz Wuhana u Kini, epicentra širenja novog koronavirusa, u Veliku Britaniju vratila se prva grupa građana.
GALERIJA Hotel u srcu Medvednice prenamjenjuju u karantenu za koronavirus
U Ujedinjenom Kraljevstvu su se dakle s COVD-19 susreli znatno prije nego mi pa je u svakom slučaju od velike koristi iz prve ruke čuti što se poduzima ne samo kako bi se spriječila nacionalna epidemija već i kako se te mjere poduzimaju a da se ne izaziva pretjerana zabrinutost javnosti, odnosno panika. U nastavku donosimo analizu prof. dr. Ramadana:
“Koronavirusi su učestala grupa virusa koji uzrokuju prehlade, ali i ozbiljne bolesti kao SARS ili MERS. Koronavirus o kojem danas govorimo je SARS-CoV-2/COVD-19, a to je samo novi soj virusa. Po simptomima je vrlo sličan klasičnoj gripi (influenca) i zahvaća respiratorni sustav s povišenom tjelesnom temperaturom, kašljanjem i pojačanim curenjem iz nosa, očiju i problemima s disanjem. Kod nekih oboljelih, pogotovo starije populacije koja je u lošem imunološkom statusu, nastaju komplikacije te upala pluća i viremija, koja može uzrokovati zatajivanje rada organa i konačno smrti.
VIDEO: Đikić: Evo što trebate činiti kod pojave koronavirusa
S obzirom na to da su koronavirusi zoonoze, bolesti koje se prenose sa životinja na ljude, mislim da veterinari imaju puno reći o ovoj novoj pandemiji, pa bi se bilo dobro obratiti veterinarskom fakultetu i institutu, koji bi mogli dati detaljne upute kako prevenirati širenje koronavirusa.
U Velikoj Britaniji još nema panike jer se misli da se virus nije proširio i ne cirkulira među populacijom. Svi do sada oboljeli došli su iz inozemstva. Tako da zasad nema striktnih uputa o tome da se ljudi ne smiju okupljati i slično. Ako netko dolazi iz zaraženih područja, mora ići u karantenu.
U svakom slučaju, kao i kod klasične gripe, moramo se pridržavati osnovnih načela higijene i epidemiologije: često prati ruku, izbjegavati mjesta na kojima se ljudi okupljaju u većim skupinama, ako je to moguće, održavati udaljenost od barem jednog metra od drugih ljudi za koje se ne zna jesu li kliconoše ili ne.
Treba izbjegavati dirati se po nosu, ustima i očima, a kada se kašlje ili kiše, treba držati rupčić na licu i nakon toga ga baciti u smeće. Ako ste bolesni, onda treba isto tako biti odgovoran i ne ići na posao, školu ili na mjesta na koja se drugi ljudi okupljaju.
Ostati doma i čekati da prehlada prođe, a ako se prehlada razvije u teži oblik (visoka temperatura i/ili problemi s disanjem), onda se odmah javiti doktoru i s njim/njom dogovoriti prijam, ali pri tome izbjegavati javni prijevoz. Poželjno bi bilo da doktor dođe k pacijentu kući. Treba obavijestiti užu obitelj i izbjegavati kontakt što je više moguće s ukućanima.
Odgovornost prema drugima jako je važna i čovjek mora imati samokontrolu, pogotovo kod putovanja (odgoditi putovanja u zaražena područja, pa i pod cijenu da propustite skijanje u Italiji ili kupanje u Tajlandu).
U svakom slučaju, ljudi s dobrim imunološkim sustavom i zdravim organizmom ne bi trebali imati većih problema u borbi s COVD-19. Ako se samo i sumnja u mogućnost zaraze, ne treba ići k starijim i bolesnim ljudima sve dok od simptoma prehlade/gripe ne prođe više od 14 dana.
Ja svojim studentima kažem da se odgovorno ponašaju prema sebi i okolini te da, ako sumnjaju da su prehlađeni, ostanu kod kuće dok simptomi ne prođu te neka ne idu na javna okupljanja.”
Tema: Koronavirus
VIDEO Tomislav dom postaje karantena
Nasi poslodavci bi bili oduševljeni da za prehladu ostanemo kod kuće