I dok američka kućanstva, posebno ona koji su najviše pogođena ekonomskom štetom, zapadaju u probleme, dionice se na burzama prodaju po rekordnim cijenama u povijesti. U ponedjeljak su indeksi na američkim burzama srušili rekorde, a međunarodni analitičari ističu da se radi prije svega o pozitivnoj reakciji američkih investitora na odluku američkog predsjednika Donalda Trumpa da da suglasnost za paket pomoći Amerikancima vrijedan 900 milijardi dolara. No, dok mnogi ekonomisti ističu da je u vremenu globalne gospodarske krize izazvane pandemijom koronavirusa pogled na burze razlog za optimizam, drugi smatraju da je neodrživa situacija u kojoj bogate tvrtke i brokeri zarađuju, a male tvrtke propadaju.
Pad burzi u ožujku
U ponedjeljak su burzovni indeksi Dow Jones i Nasdaq porasli za 0,7%, dok je indeks S&P 500 rastao za 0,9%. Pozitivnoj gospodarskoj situaciji je pridonio i sporazum Europske unije i Ujedinjenog Kraljevstva te su i njemačke burze zabilježile rekordan dan. Prema tom sporazumu, neće biti carina između UK i EU.
Američki predsjednik Trump u ponedjeljak je potpisao zakon o proračunu, nakon nekoliko dana nećkanja, vrijedan 900 milijardi dolara, a koji su zastupnici Republikanske i Demokratske stranke dogovorili u Kongresu. Tim paketom pomoći Amerikancima koji godišnje zarađuju manje od 75 tisuća dolara, poslat će se jednokratna pomoć od 600 dolara (3700 kuna), a svima će se nezaposlenima sljedeća tri mjeseca povećati naknada za 300 dolara tjedno. To je solidan iznos jer je prosječna naknada za nezaposlene nešto manja od 400 dolara tjedno. Trump je htio da se jednokratna pomoć poveća sa 600 na 2000 dolara, ali je na kraju ipak pristao na ovaj jeftiniji paket pomoći.
Zajedno s paketom, odobren je proračun vlade od 1,4 bilijuna dolara. On je pridonio osjećaju optimizma među investitorima što pak je dovelo do rasta burzovnih indeksa. To je u suprotnosti sa stanjem na burzama koje je bilo u ožujku kada im je prijetio kolaps zbog straha investitora od budućnosti u prvom naletu koronavirusa. Burzovni indeks S&P 500 izgubio je u samo tri tjedna tada četvrtinu svoje vrijednosti, ali očigledno se brzo oporavio.
U isto su vrijeme mnogi Amerikanci, kao i Hrvati te građani velike većine država, zapali u recesiju. Od početka pandemije čak je 8 milijuna Amerikanaca palo ispod crte siromaštva, u najvećem jednogodišnjem porastu broja onih koji jedva spajaju kraj s krajem u proteklih više od pola stoljeća. Veliki američki mediji pritom analiziraju kako je moguće da je godina toliko dobra za najveće tvrtke na burzi i investitore, a toliko grozna za veliku većinu Amerikanaca. Primjerice, u ponedjeljak je dionica Applea rasla 3,6% i dosegla svoj rekord.
Mala poduzeća stradala
Donekle je slična situacija i u Europi: njemački indeks DAX od početka 2008. do veljače 2009. pao je 51%, a njemački se BDP 2009. srozao za 5,7%. Prema procjenama, 2020. gospodarstvo bi trebalo pasti otprilike kao i 2009., ali su burzovni indeksi od ožujka do danas porasli 50%.
“Burza nikada potpuno ne reflektira gospodarstvo, ali u ovom trenutku čini se da ona funkcionira na svom planetu”, pisao je CNN prije dva tjedna.
Na Guardianu je u listopadu ekonomski analitičar Ken Rogoff pokušao odgovoriti na pitanje zašto burzovni indeksi ne padaju kao što bi se moglo očekivati. Jedna je mogućnost, piše, to što su investitori optimistični da će se gospodarska situacija u budućnosti popraviti, drugo pak, i uvjerljivije, da su niske kamatne stope koje su kreirale središnje banke pridonijele povećanju cijene dionica. Treće objašnjenje pak je kupovanje obveznica od strane središnjih banaka. No, ističe Rogoff, šira slika zapravo govori da su u ovoj krizi najviše stradala mala poduzeća u uslužnom sektoru, od restorana do kemijskih čistionica, koja nemaju kapital potreban da se izdrži ovakva kriza.
Zbog propasti malih poduzeća, prosperirat će pak neke od najvećih kompanija što će samo povećati nejednak utjecaj krize na njih.
ništa novo,umjetno stvorena recesija,scenario uvijek isti ali uvijek pali,još jedan dokaz da su političke elite obične sluge pravih gospodara koji se više ni ne skrivaju,globalizam koliko je dobar ipak pokazuje da na prvo mjesto dolazi novac koji je samo oruđee u rukama iskompleksiranih hohštaplera,prehrambeni lanac je prenapet,pitanje je vremena kada će puknuti