Na staklenim i drvenim površinama preživjet će oko četiri dana, na plastici oko 72 sata, a na nehrđajućem čeliku od kojeg se radi većina današnjeg posuđa između dva i tri dana. Životni vijek na površini kartona ili papira bit će mu oko 24 sata, a na onoj bakrenoj šest puta kraći, odnosno četiri sata. Koliko dugo će se zadržati u zraku ovisi o nekoliko faktora, poput temperature i vlažnosti, ali znanstvenici su u svojim istraživanjima složni kako to neće biti preko tri sata.
Naravno, govorimo o koronavirusu, pa s obzirom na to da oko njega postoji još mnogo nepoznanica, sve ove brojke treba uzeti s dozom rezerve, ali generalno gledajući konsenzus desetaka različitih istraživanja je otprilike idući - virus traje najduže na glatkim, neporoznim površinama, a najmanje, osim naravno u zraku, na onim bakrenim i kartonskim, odnosno papirnatim.
- Vjerojatnost od hvatanja virusa COVID 19 putem komercijalne robe, paketa ili tiskovina je izrazito mala – objavila je i sama Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) na svojim internetskim stranicama, a odgovor na pitanje „možemo li i dalje bez panike čitati novine, časopise, knjige i druge slične publikacije“ kojim je posljednjih dana bombardirano i Međunarodno udruženje za novinske medije ukratko glasi – možete. U prilog tome ide i činjenica da za sada nema potvrda niti je zabilježen iti jedan prijenos virusa putem tiskovina.
Ipak, prema njemačkoj studiji koju je objavio The Journal of Hospital Infection, predmeti mogu biti jedan od glavnih nositelja koronavirusa u nekoj zemlji. Tim znanstvenika sa Sveučilišta Greisfwald u Njemačkoj promatrao je različite materijale, a istraživanje je pokazalo da zadržavanje virusa na površinama uvelike utječe o izloženosti istog zraku, odnosno snaga mu, ako je izložen, brzo opada.
Naime, virus izgubi polovicu potencije svakih 66 minuta, a šest sati kasnije održivost mu je samo 2 posto, otkrili su istraživači u studiji Nacionalnih instituta za zdravlje (NIH), centara za kontrolu bolesti (CDC), UCLA i znanstvenika sa sveučilišta Princeton objavljenoj prije nekoliko dana u New England Journal of Medicine. Studija je potvrdila kako je razina prijenosa kod bakra i kartona izuzetno mala, a iako nisu radili istraživanja za papir, ona je kod tog materijala vjerojatno još i manja s obzirom na to da je isti dosta porozniji od kartona.
- Novine su prilično sterilne zbog načina na koji se tiskaju i procesa kroz koji su prošli. Također, riba s krumpirićima ili čipsom (fish and chips) koje je jedno od popularnijih jela koja se konzumira s nogu u Velikoj Britaniji do nedavno se posluživalo umotano u novinski papir upravo iz tog razloga – pojasnio je u razgovoru za BBC virolog George Lomonossoff i time u biti potvrdio ono što govore i brojke, a podsjetimo do danas nije potvrđen niti jedan slučaj zaraze koronavirusom putem papira – novine su sigurne za čitanje.
VIDEO Mitovi o koronavirusu
