U prvom dijelu panela govorilo se o načinu funkcioniranje Konferencije o budućnosti Europe pa je tako zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak podsjetila na četiri glavna stupa ovog procesa: višejezičnu digitalnu platformu s prijedlozima, idejama i doprinosima javnosti; aktivnosti i događanja uživo i online; europske panele građana te plenarnu skupština Konferencije. „Dobro je što se sve više mladih uključuje. Oni su ti koji ovom Konferencijom kreiraju budućnost kakvu žele“, rekla je Glavak. O iskustvu sudjelovanja na jednom od europskih građanskih panela koji se bavi klimatskim promjenama, okolišem i zdravljem govorila je Mateja Lisak, a o važnosti angažmana mladih Lara Jurković, učenica Ekonomsko-birotehničke škole Zadar koja je dio programa Škola ambasador Europskog parlamenta.
U drugom dijelu panela glavna su tema bili izazovi u području Mediterana, od migracijskih tokova preko klimatskih promjena. O tome su raspravljali prorektor sveučilišta u Zadru Josip Faričić te predstavnica nevladine organizacije Are You Syrious Karolina Rugle. Kad je riječ o migracijama, Rugle je istaknula kako je trenutačno aktualno više ruta čiji su ciljevi Kanarsko otočje, Italija te Grčka. Ustvrdila je da nevladine organizacije često svojim angažmanom nastoje ispuniti rupe u rješenjima koje ne postoje za pitanje migracija. Prorektor Faričić upozorio je pak kako je Mediteran izloženiji klimatskim promjenama od ostalih prostora jer je relativno zatvoreni sustav. Zaključio je kako u takvim okolnostima valja djelovati preventivno i sustavno, a ne se oslanjati samo na vatrogasne mjere.
Videoporukom okupljenima su se obratili potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica te predsjednik saborskog Odbora za europske poslove Domagoj Hajduković. „Odazvavši se ovom pozivu odlučili ste napraviti važan prvi korak: izravno doprinijeti budućnosti Europe i naravno Hrvatske“, kazala je potpredsjednica Šuica dodavši da ja Konferencija o budućnosti Europe zamišljena kao odgovor na potrebu za većim uključivanjem građana. Zastupnik Hajduković rekao je da se građane prvi put izravno pita što očekuju od Europske unije, kako vide njezin razvoj i rast i što žele od nje dobiti kao dodanu vrijednost. „Želi se čuti kakva je vizija građana i što političari koje su oni birali u europski i hrvatski parlament mogu učiniti da ta vizija postane stvarnost“, zaključio je Hajduković.
U uvodnim govorima koje su održali zadarski gradonačelnik Branko Dukić, zadarski župan Božidar Longin te rektorica zadarskog sveučilišta Dijana Vican istaknuto je kako je zainteresiranost mladih za politiku na niskim razinama te da je upravo u tom kontekstu Konferencija dobra prilika za njihovo informiranje i uključivanje u proces donošenja odluka. Rečeno je i kako zemlje koje okružuju Sredozemno more dijele zajedničke izazove, ali i da je Europa prostor koji s razumijevanjem prihvaća različitosti.
Panel o mladima i budućnosti Mediterana rada održan je u partnerstvu Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Sveučilišta u Zadru, Hrvatskog sabora, Hrvatske zajednice županija, te Zadarske županije. Prikupljeni zaključci bit će dio prijedloga što će se objaviti na višejezičnoj digitalnoj platformi Konferencije o budućnosti Europe.
Kontekst
U sklopu procesa Konferencije o budućnosti Europe, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizira tematske rasprave u 10 sveučilišnih gradova. Prije Zadra i panela o budućnosti Mediterana, u Splitu je održana rasprava o mladima i budućnosti tržišta rada, Osijeku je održana rasprava o IT industriji, u Dubrovniku o održivom turizmu, u Rijeci o budućnosti kulture, a u Puli o obrazovanju. Konferencija o budućnosti Europe niz je javnih rasprava koji omogućuju građankama i građanima iznošenje ideja i izradu prijedloga za reformu i buduće prioritete EU-a. Sastavni dio Konferencije je višejezična digitalna platforma na kojoj građanke i građani mogu razmjenjivati ideje, povezivati se, predlagati rješenja i inicijative te različite aktivnosti. Uz panele i rasprave, građani sudjeluju i u radu plenarne skupštine u kojoj su i eurozastupnici, predstavnici nacionalnih parlamenata, Vijeća EU-a, Europske komisije, Odbora regija, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, socijalnih partnera i civilnog društva.
Što je Konferencija o budućnosti Europe?
Konferencija o budućnosti Europe predstavlja jedinstvenu i pravodobnu priliku da europski građani i građanke rasprave o izazovima i prioritetima Europe, a nastala je kao ideja Europskog parlamenta, Vijeća i Europske komisije koji su se obvezali saslušati Europljane i na temelju dobivenih preporuka poduzeti daljnje korake u okviru svojih nadležnosti. Na Konferenciji mogu sudjelovati europski građani i građanke iz svih segmenata društva i svih dijelova Unije, pri čemu mladi imaju središnju ulogu u oblikovanju budućnosti europskog projekta. Pravo na sudjelovanje imaju i europska, nacionalna, regionalna i lokalna tijela, kao i civilna društva i druge organizacije koje žele organizirati događanja i doprinijeti idejama. Svi sudionici i sudionice dužni su poštovati vrijednosti utvrđene u Povelji o načelima.
Konačni ishod Konferencije bit će predstavljen u obliku izvještaja zajedničkom predsjedništvu, a tri institucije odgovorene za Konferenciju će u kratkom roku procijeniti na koji način učinkovito odgovoriti na izvještaj, svaka u okviru svojih nadležnosti.
*Projekt je sufinancirao Europski parlament koji se ne može smatrati odgovornim za iznesene informacije i gledišta te neposrednu ili posrednu štetu do koje može doći u okviru realizacije projekta.
