Političari u Hrvatskoj suzdržano su jučer reagirali na odluku novog saziva Predsjedništva BiH da smijeni sve veleposlanike hrvatske nacionalnosti. Iako je riječ o prilično brutalnom potezu Željka Komšića, s obzirom na to da je za hrvatskog člana Predsjedništva izabran uz presudnu pomoć birača bošnjačke nacionalnosti, čini se kako su svi svjesni da je izbor veleposlanika ipak unutarnja stvar svake države i da Hrvatska tu nema prevelikog prostora za službenu reakciju.
‘Čović ni jednog nije smijenio’
Komentar novonastale situacije nije se tako mogao dobiti ni u Banskim dvorima ni na Pantovčaku, a raspoloženiji za razgovor s novinarima nisu bili ni HDZ-ovi bivši ministri vanjskih poslova.
– Komentiranje političkog kadroviranja u nadležnosti Predsjedništva BiH pripada stranačkim kolegama u Bosni i Hercegovini – otpisao nam je Miro Kovač zamoljen da se osvrne na smjenu svih veleposlanika koje je imenovao bivši hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović.
Da imenovanje veleposlanika BiH nije stvar Hrvatske, ne dvoji Vesna Pusić iz GLAS-a, koja je i reakcije iz Hrvatske na sam izbor Komšića nazvala neprimjerenima.
– Pravo je svake države da njezine nadležne institucije smjenjuju i predlažu vlastite veleposlanike. Država primateljica mora samo dati agreman. Ne sjećam se ni jednog slučaja kada je neka država primateljica postavljala pitanje ili komentirala smjenu nekog hrvatskog veleposlanika od strane hrvatskih nadležnih institucija – komentirala nam je Vesna Pusić. Bivša ministrica vanjskih poslova poručuje kako se toga treba držati i ubuduće, kako u slučaju Hrvatske, tako i BiH ili bilo koje druge zemlje.
Njezin nekadašnji zamjenik, SDP-ovac Joško Klisović mnogo je kritičniji prema potezu Komšića i Predsjedništva BiH i kaže da ovakvu “sječu” kadrova u diplomaciji nije očekivao.
– To samo pokazuje koliko su ta kadrovska pitanja u BiH ispolitizirana, što mislim da je loše jer i BiH, kao i Hrvatska i svaka druga država, morala stvarati profesionalnu diplomatsku službu. Ljude koji se sada smjenjuju Komšić očito doživljava kao ljude Dragana Čovića. To treba presjeći na drugačiji način, da se ti ljudi profesionaliziraju, da im se utvrde neki uvjeti rada u diplomaciji, a ne da se svakim izborima svi lete. Onda to više nije karijerna, nego politička diplomacija – kaže Klisović. Podsjeća kako je problem i sam način na koji je Komšić izabran u Predsjedništvo, a uvjeren je da će situacije kakva je ova “sječa” veleposlanika događati sve dok se izborna pravila ne promijene. Klisović smatra da je Hrvatskoj sada ključno prepoznati bitne političke faktore u BiH i svijetu koji bi mogli utjecati na promjenu izbornog zakona.
– Za takve stvari trebate Bošnjake, ali i Amerikance, Nijemce i ostale da pomognu, a ključno je da ih mi pritom ne iritiramo nekim stvarima – kaže Klisović, uvjeren da je nedavno donošenje Deklaracije o položaju Hrvata u BiH samo zakompliciralo stvari.
Zlatka Hasanbegovića iz Neovisnih za Hrvatsku smjena veleposlanika nije posebno iznenadila. Podsjeća da su smijenjeni i srpski veleposlanici.
– Dodik je potjerao sve veleposlanike Mladena Ivanića, bivšeg srpskog člana Predsjedništva, a Komšić Čovićeve Hrvate i time je nastavljena praksa političkog kadroviranja po veleposlanstvima BiH. Treći član Predsjedništva nije imao nikakve potrebe predlagati smjene jer je on ionako sjena Izetbegovića – komentirao nam je Hasanbegović. Ipak, dodaje kako je u Komšićevu slučaju situacija nešto osjetljivija, s obzirom na to kako je izabran i da “nema uporište ni u jednoj hrvatskoj struji u BiH”. Božo Ljubić iz HDZ-a BiH opovrgava, međutim, da je Dragan Čović kao član Predsjedništva jednako postupao prema Komšićevu kadru.
– Nijedan veleposlanik u tom razdoblju nije smijenjen. Zamijenjeni su tek kada im je istekao mandat – tvrdi Ljubić.
Nezadovoljni i odlukom SIP-a
Uz smjenu veleposlanika uzbunu je u BiH izazvala i odluka Središnjeg izbornog povjerenstva da se kod popunjavanja Doma naroda Federalnog parlamenta koristi popis iz 2013. i princip po kojemu će iz svakog kantona u Dom naroda ući po jedan Hrvat, Srbin i Bošnjak ako budu izabrani. Odluku su pozdravili SAD i Europska komisija, no bošnjačke i stranke koje se predstavljaju kao građanska opcija odmah su najavile da će je rušiti na Ustavnom sudu. Zadovoljni odlukom nisu ni Hrvati. Iako priznaje da bi ovakav princip privremeno mogao onemogućiti ponovni izbor vlade federacije bez utjecaja Hrvatskog narodnog sabora, koji je na izborima osvojio više od 90 posto hrvatskih glasova, Božo Ljubić upozorava da bi isti princip, opstane li do idućih izbora, u slučaju lošijih izbornih rezultata na kraju mogao značiti kraj konstitutivnosti Hrvata u BiH.
Ipak, naglašava da je odluka SIP-a prije svega neprihvatljiva iz načelnih razloga. Ljubić upozorava kako SIP nije ovlašten donositi takve odluke te tumači kako to povjerenstvo nije ni smjelo raspisati izbore na temelju odredbi koje je izvan snage stavio Ustavni sud.
Zoran Krešić o Željku Komšiću
Jedino gore od tureta je poture.