Kada su Hrvatski studiji proglašeni najboljim društveno-humanističkim studijima u Hrvatskoj, bilo je očekivano kako će napokon biti nagrađeni dugoočekivanim pravnim statusom fakulteta.
Ipak, Hrvatski su studiji i dalje odjel Sveučilišta u Zagrebu, pod izravnim utjecajem rektorata koji odlučuje o profilu studija i to, kako studenti i profesori tvrde, na najnetransparentniji mogući način.
Nedavna odluka o nultoj kvoti na studiju filozofije natjerala je studente na organizaciju prvog Studentskog sabora na kojem je odlučeno o daljnjoj blokadi nastave. Bila je to 'kap koja je prelila čašu'.
– Kada nema drugog izlaza, onda podržavam ovako nešto. Mora se prisiliti drugu ili relevantnu stranu na davanje odgovora i objašnjenja – prokomentirao je dr. sc. Dušan Dožudić, profesor s Odsjeka za filozofiju Hrvatskih studija, dok su u pozadini studenti, u ritmu bubnjeva, ispred glavne zgrade na kampusu Borongaj dogovarali daljnje postupke.
"Ovo nije prosvjed, samo želimo svoja prava, a njih ćemo ostvariti bez nasilja. Ako netko ne želi otići s nastave, to je njihovo pravo!"
– Studenti se iz mjeseca u mjesec obraćaju svim relevantnim tijelima – nastavio je profesor Dožudić.
– I sad su studenti došli do zida i mogu ili odustati ili posegnuti za nekakvim drugim mjerama, kao što je ometanje nastave. Puno je stvari mutno i nejasno, a odluke se donose ad hoc.
Naime, na znanstveno-nastavničkom vijeću Hrvatskih studija donesena je zajednička odluka kojom se kvota na studiju filozofije smanjuje za pola, tj. na 15 studenata po godini. Ta odluka nije ispoštovana, a trenutačni pročelnik Mario Grčević rektoratu nije prenio volju Vijeća, već je na sjednici Senata glasao za nultu kvotu.
Čije je mišljenje prenio, pitaju se profesori i studenti. Na argument kako se odjel filozofije ne ukida, spremno odgovaraju da nulta kvota nije ništa drugo nego ukidanje.
– Često čujem argument da je studij filozofije na Hrvatskim studijima najmlađi pa se zbog toga ukida, ali to nije kriterij. Kriterij bi trebao biti kvaliteta. A da bi se utvrdila kvaliteta, onda morate provesti neko ozbiljno istraživanje među studentima i među strukom – kazao je Dožudić.
Svjestan je činjenice kako se u Hrvatskoj proizvodi previše diplomiranih filozofa, ali upravo zbog toga treba donijeti jasne kriterije i dugoročni plan o tome kako riješiti problem.
– Dakle, transparentno je reći kakva je situacija pa idemo vidjeti što možemo napraviti. Okupiti sve relevantne strane, sva tri odjela za filozofiju, a ne preko noći bez ikakvog obrazloženja donijeti odluku o nultim kvotama – zaključuje Dožudić.
S njim se slaže i profesor dr. sc. Tomislav Bracanović, također s Odsjeka za filozofiju.
– Sve je učinjeno bez ikakvog obrazloženja. Da barem kažu kako studij ne valja zbog tog i tog razloga. Nadam se da odluka može biti revidirana jer je učinjena velika šteta i samom Sveučilištu u Zagrebu. Upravo je ovo dokaz da se ne poštuje procedura kojom se odlučuje o kvotama i donose slične odluke. Sve je hir pojedinaca. Kako oni odluče, tako će biti – rekao nam je Bacanović.
– Tvrdi se kako smo mi ''treća filozofija'', treći studij filozofije na Sveučilištu u Zagrebu. Zaboravljaju da su Čović i Barišić 1994. uveli tri studija filozofije na Sveučilište. Postojao je na Filozofskom fakultetu sveučilišta u Zagrebu, a te su godine uveli i na Hrvatske studije te na Filozofski fakultet družbe Isusove u Zagrebu.
Osim što su ''treća filozofija'', Hrvatskim studijima se prigovara da ne sadrže dovoljno predmeta iz područja hrvatske filozofije iako od uvođenja studija do danas ne postoji razlika. Studentima je omogućeno biranje izbornog predmeta Povijest hrvatske filozofije.
– Ovo je prilično nepromišljena odluka – smatra Bacanović.
– Jer, ako stavite kvotu nula za filozofiju na preddiplomskom studiju, to znači ukinuti dvopredmetne kombinacije koje su studenti dosad vrlo rado upisivali. Kao što su komunikologija i filozofija, latinski i filozofija, filozofija i sociologija. To su prirodne kombinacije studija i oni su sada ukinuli jedan studij koji je bio važna karika u tim međusobnim povezivanjima studija.
Na pitanje smatra li ovakav potez Sveučilišta osvetom Pave Barišića zbog toga što je svojedobno bio smijenjen iz uprave Hrvatskih studija, Bacanović odgovara kako u to ne može biti siguran.
– Ono u što mogu biti siguran jest da su ljudi iz rektorata, počevši od prorektora Čovića, u dugogodišnjem sukobu s ljudima na Odsjeku za filozofiju Hrvatskih studija.
Naime, Ante Čović vodio je sudski spor protiv četvorice nastavnika Hrvatskih studija 2011. i 2012., a devedesetih godina dogodio još jedan spor s nastavnikom Hrvatskih studija zbog klevete.
– Čak i kada je bio smijenjen ranih devedesetih godina, kada je tadašnji rektor Šunjić smijenio njega, Pavu Barišića i Mislava Ježića s Hrvatskih studija, išli su do Ustavnog suda kako bi se vratili. A danas je upravo njima dano da vode povjerenstvo za preustroj Hrvatskih studija – rekao je Bacanović.
– Kada je Ante Čović ušao u znanstveno-nastavničko vijeće Hrvatskih studija, 20 zaposlenika studija izbačeno je iz tog vijeća. On je ušao i Ježić je ušao, a to je potpuno kreiranje izravnog sukoba.
Sukoba interesa svjesni su i studenti koji su nevoljko davali izjave. Strahuju kako će im istupi u medijima ugroziti stipendije. Ipak, blokadu nastave podržavaju zbog obezvređivanja njihove diplome.
– Netko će vam doći jednog dana i reći: "Aha, to je diploma onog studija koji je ukinut, dakle to nije valjano, ti nisi dovoljno dobar."
S druge strane, rektor Sveučilišta Damir Boras, odgovarajući na pitanja novinara na marginama međunarodne konferencije ''Hrvatska kakvu trebamo'', rekao je kako nema nikakvog razloga za brigu.
– Nema nikakvog razloga da se bilo tko, a pogotovo studenti, brinu o budućnosti Hrvatskih studija, jer oni imaju svijetlu budućnost. Svi studenti sadašnjeg studija filozofije na Hrvatskim studijima moći će normalno završiti studij, diplomski studij se normalno nastavlja i svi oni koji su počeli preddiplomski moći će završiti i sadašnji diplomski studij – napomenuo je rektor. – Razloga za brigu nemaju ni profesori jer nitko od njih neće ostati bez posla i bit će im omogućeno da se normalno nastave baviti svojim znanostima.
Ipak je dodao kako je jasno da "neke akcije koje neki profesori tamo rade nisu u sklopu ovlasti koje imaju".
Na krizu se osvrnuo i ministar obrazovanja Pavo Barišić.
– U Hrvatskoj imamo autonomiju sveučilišta po kojoj ona autonomno odlučuju o svojoj upisnoj politici i svim drugim pitanjima. Nemamo potrebe u ovom trenutku reagirati. Sveučilište u Zagrebu, kao najstarije i najveće, ima tijela koja autonomno donose odluke – rekao je Barišić, također na konferenciji ''Hrvatska kakvu trebamo'', u organizaciji Večernjeg lista.
>> Drama zbog Hrvatskih studija: Studenti blokirali nastavu
Postoje normalni studenti i oni sa zadatkom.