Kineskog predsjednika Xi Jinpinga neki nazivaju Mao Ce-Tungom 21. stoljeća, drugi kineskim Putinom, ali prošle srijede izgledalo je kao da se nakratko preobrazio u kinesku verziju Fidela Castra.
Razlog tome je duljina njegova govora kojim je otvorio 19. kongres Komunističke partije Kine, najvažnijeg političkog događaja u toj zemlji koji se održava svakih pet godina, a od kojeg se očekuju smjernice za daljnji razvoj Kine. Stotine novinara koji su pratili Xijev govor kineski predsjednik podsjetio je na najpoznatijeg kubanskog lidera poznatog po svojim dugim govorima jer je točno tri sata i dvadeset i tri minute govorio bez prestanka.
Za vrijeme svog govora osvrnuo se na više tema koje su uglavnom bile podčinjene onoj glavnoj poruci – kako Kinu do 2050. godine pretvoriti u istinskog svjetskog lidera, koje mjesto za sada još uvijek drži SAD. Na jednotjednom kongresu koji se održava u Domu naroda u srcu Pekinga odigravaju se i svojevrsne “igre prijestolja”, jer je riječ o događaju na kojem se bira glavni tajnik Partije, a on je, po običaju, ujedno i predsjednik Kine. Osim predsjednika, na pet će se godina izabrati i sedmeročlani stalni odbor Politbiroa, koji praktički vlada Kinom, a obično intriga nema jer je sve unaprijed dogovoreno u dugotrajnim tajnim pregovorima nakon čega preostaje samo formalnost potvrđivanja. Na tom najvećem komunističkom skupu na svijetu 2287 delegata predstavlja više od 80 milijuna članova Komunističke partije, pred kojima Xi Jinping iznosi svoju viziju Kine.
Socijalizam novog doba
Koliko je ovaj događaj važan za tu najmnogoljudniju zemlju svijeta, svjedoče i mjere osiguranja kojima je uz sam Peking obuhvaćena i cijela Kina, čemu sam krajem prošlog mjeseca, kada sam bio u posjetu toj zemlji, svjedočio i sam. Uz općenito mnogo veći broj policajaca i vojnika na ulicama, strože kontrole na kolodvorima i aerodromima te po zatvaranju određenih barova ili trgovina, to se prvenstveno primijetilo po strožoj cenzuri na internetu. Primjerice, popularna aplikacija za dopisivanje WhatsApp koja u Kini inače radi bez ikakvih poteškoća u jednom je trenutku jednostavno prestala funkcionirati, a poslije sam doznao kako su kineske vlasti uz “klasične” mjere sigurnosti pojačale i nadzor na internetu te blokirale pristup brojnim stranicama i aplikacijama.
– Tijekom dugog razdoblja teškoga rada, socijalizam s kineskim značajkama ušao je u novo doba, to je novi povijesni smjer u razvoju naše zemlje – istaknuo je Xi Jinping u govoru koji su uživo prenosile sve državne televizije, a iako ta rečenica možda zvuči tek kao izlizana fraza s obzirom na postignuća koja je Xi, kojeg drže najkarizmatičnijim kineskim liderom nakon Mao Ce-Tunga, ostvario za vrijeme svoje petogodišnje vladavine, njegove riječi ne bi trebalo olako shvaćati. Ekonomski rast Kine među najvećima je u svijetu, prosječna godišnja plaća narasla je s 5060 dolara u 2011. na 8260 dolara u 2016. godini, a iako je nezaposlenost i dalje problem, i ona je smanjena u proteklih pet godina, što je posebno impresivno uzme li se u obzir da je Kina napravila ono što se, primjerice, u Hrvatskoj čini nezamislivo. Odlučili su otpustiti brojne ljude koji su radili nepotrebne poslove u raznim državnim službama, a istovremeno su se orijentirali na zapošljavanje ljudi u IT sektoru. Ako je nekada prva asocijacija na proizvod lošije kvalitete bila ona “sigurno je iz Kine”, danas je to daleko od istine jer Kinezi su odlični u jednoj stvari – kopiranju strane tehnologije.
Primjerice mobitela ili automobila koje onda, zahvaljujući resursima i ljudstvu koje imaju, mogu prodavati po znatno nižim cijenama, a danas ti proizvodi nisu uopće ili su tek neznatno lošiji od “originala”. I tu dolazimo do najvažnije inicijative koju je Xi Jinping pokrenuo – riječ je o programu novog puta svile nazvanog “Jedan pojas, jedan put” u koji je Kina do sada uložila više od 60 milijardi dolara, a kojim se uz pomoć trgovine, visoke tehnologije, ali i cigle i morta, odnosno gradnjom novih prometnih pravaca, želi povezati s ostatkom svijeta, prvenstveno Europom i zapadnom Azijom. Popis kineskih postignuća u proteklih pet godina predugačak je za ovaj tekst, ali ima li ta najmnogoljudnija zemlja svijeta doista snage da do sredine stoljeća postane svjetska sila broj jedan te kako to Xi Jinping planira postići?
– Nijedna zemlja ne može se povući u izolaciju, živimo u zajedničkom svijetu i dijelimo zajedničku sudbinu – riječi su kojima je Xi u svom govoru indirektno prozvao Donalda Trumpa, praktički mu nabijajući na nos činjenicu da je kao “usamljeni jahač” odlučio izaći iz Pariškog sporazuma o klimi. Iako je u prvih pet godina svog mandata Xi predvodio opreznu vanjsku politiku, direktnim suprotstavljanjem Trumpu pokazao je da to ubuduće neće biti slučaj. Kako bi Kinu doista doveo na tron, Xi se morao upustiti i u reorganizaciju vojske koja broji oko 2,3 milijuna ljudi, a koja se već sada iz zastarjele sile pretvorila u, kako joj tepaju, “zmaja s istoka”. Dogodilo se to čistkama i uhićenjima generala čija korupcija je išla dotle da su za novac bili spremni prodati čak i svoje činove, što je Xiju bila izvrsna prilika da na njihova mjesta postavi svoje ljude. Učinio je to po uzoru na američki model, pa je tako na mjesta smijenjenih generala postavio mlad, stručan i ambiciozan kadar koji već sada zovu “Xijevim anđelima čuvarima”. Drugom fazom reorganizacije Xi planira smanjiti broj vojnika te se fokusirati na profesionalizaciju vojnog kadra, kao i na inovativnost u izradi oružja.
Poruke Tajvanu i Macau
– Nikada nikome nećemo dopustiti da od Kine odvoji i jedan centimetar teritorija – riječi su na kojima je Xi zaradio najveći pljesak, pritom jasno odašiljući poruku Hong Kongu, Macau i Tajvanu da se i ne pokušavaju odcijepiti od Kine, a nije slučajno govorio ni o vojsci neposredno prije nego što je prešao na ovu temu. Zaključno bi se moglo reći kako se Kina u budućnosti sasvim sigurno neće zatvarati prema svijetu, a kao što to posebno čine zadnjih godina, i u budućnosti će se nastaviti otvarati prema stranim investitorima. Ono što se drugima možda neće svidjeti jest to da se ta zemlja i ne trudi sakriti činjenicu da Partija već sada kontrolira gotovo sve aspekte ljudskih života i zadire u njihovu intimu, a u budućnosti će to nastaviti činiti. Xi Jinping to pravda činjenicom da neće dopustiti da se ponovi scenarij raspada SSSR-a koji se urušio jer je nastao ideološki kaos, a stranački aparat postao je neučinkovit. Jedini način da to učini jest, smatra, da stranka zadrži čvrstu kontrolu nad sve bogatijim i raznolikijim društvom koje ima 319 dolarskih milijardera te desetke tisuća milijunaša.
Hoce samo u vasom crvenom yugolistu.