Karlovački gradonačelnik Damir Mandić nakon nedavne sjednice Vlade u Karlovcu gdje su dogovoreni projekti vrijedni milijune eura, gdje je gradnja sustava obrane od poplava Karlovca postala strateški državni projekt, gdje se govorilo o gradnji trećeg traka autoceste Zagreb – Karlovac i drugog kolosijeka buduće nizinske pruge do Karlovca, kazao je da je Karlovac ušao u razvojnu fazu koja će odrediti njegovu budućnost. Karlovac je oduvijek, smatra Mandić, prometno čvorište Hrvatske, a novim projektima taj će položaj ojačati, ali i iskoristiti u svoju korist.
Vraća li Karlovac ulogu prometnog čvorišta?
U Karlovcu je u tijeku gradnja Središnjeg državnog centra za vođenje i nadzor prometa. To znači da će se sve informacije o prometu od Bajakova do Crne Gore slijevati u taj centar gdje će se i upravljati prometom. Nacionalni projekt koji je za nas vrlo bitan je i gradnja trećeg traka autoceste Zagreb – Karlovac u čemu mi kao Grad sudjelujemo u sufinanciranju izrade studije izvodljivosti, kao i gradnja drugog kolosijeka nizinske pruge koja povezuje Mađarsku s Rijekom. Dobrim dijelom ona prolazi kroz Karlovačku županiju i sam Karlovac. Uspjeli smo u nacionalni projekt prekategorizirati i dovršetak gradskog prstena, obilaznice grada, te uređenje nekoliko drugih prometnica u gradu.
Što bi gradnja trećeg traka autoceste donijela Karlovcu?
U gradnju trećeg traka autoceste Zagreb – Karlovac bilo bi uključeno rješavanje poteza od Lučkog do Karlovca. Naplatna postaja Lučko bila bi premještena, a naplatna postaja u Karlovcu gradila bi se bliže Zagrebu, prema Orlovcu. To nam je zanimljivo zbog Poslovne zone Selce koja je uz autocestu.
Zemljište je ondje privatno, ali postoje zainteresirani investitori koji žele pokrenuti proizvodnju. Neki su već i kupili zemljište, i naše tvrtke i neke inozemne. Trećim trakom otvorili bismo tu zonu, budući da sada morate ući u Karlovac da biste do nje došli. Ljeti bi taj treći trak, kada su velike gužve, ubrzao promet i prema Karlovcu i kroz njega.
A koje bi bile pogodnosti Karlovca od nizinske pruge?
Što se tiče nizinske pruge, Hrvatske željeznice i Ministarstvo prometa u travnju 2018. podnijeli su Gradu Karlovcu zahtjeve za uvjete za projektiranje dijela pruge koji se odnosi na gradnju drugog kolosijeka od Hrvatskog Leskovca do Karlovca. Ministarstvo prometa osiguralo je novac za projekt iz fondova EU, a Grad je postavio uvjete koje su HŽ i Ministarstvo prihvatili.
Inzistirali smo na tome da se obnove zgrada i infrastruktura na željezničkom kolodvoru u Karlovcu te da se, radi sigurnosti prometa, naprave dva proboja ispod pruge, za automobile i pješake, prema Drežniku. U projektu je i gradnja parkirališta s drežničke strane. Važno je i dokidanje pružnog prijelaza na Orlovcu, a HŽ je dužan napraviti novo prometno rješenje, koje će biti u Zagrebačkoj ulici, kod bivšeg Baumaxa.
Postavili smo neke uvjete i što se tiče utjecaja na okoliš, a riječ je o zaštiti od buke, budući da imamo i prugu i brzu cestu, i uvjeren sam da će to rješenje uskoro biti predstavljeno. S obzirom na to da sada uređujemo Mažuranićevu obalu uz Kupu, u čemu surađujemo s Hrvatskim vodama, dogovoreno je i da Hrvatske ceste i HŽ urede svoju infrastrukturu i na tom projektu i tada bismo dobili cjelovito rješenje uređenja obale Kupe u gradu.
Godinama se govorilo o tim projektima. Kako to da se sada i pokreću, tko je pomogao?
Hrvatske ceste i Hrvatske željeznice osigurale su novac iz EU-a, a Grad Karlovac i Karlovačka županija u svim tim velikim projektima važnim za cijelu Hrvatsku postavili su se odgovorno kako bismo dobili kvalitetna rješenja, da Karlovac ne bi bio žrtva razvoja.
To što smo dogovorili dobro je za grad, pogotovo što se tiče uređenja željezničkog kolodvora. Ministar Oleg Butković i državna tajnica Nikolina Brnjac, uz direktora HŽ-a Ivana Kršića izravno su bili u to uključeni i zajedno smo pronašli najbolja rješenja. Istina, nije to dogovoreno odjednom.
Sve su to teme o kojima se razgovaralo i pokušavalo ih se riješiti i prije. No, sada su se neke stvari poklopile; otvorili su se fondovi EU za takve razvojne, infrastrukturne projekte. Karlovac je kroz povijest uvijek bio prometno čvorište, i on to i jest, ali, budimo iskreni, s nekim parcijalnim rješenjima. Sada smo te naše karlovačke razvojne projekte uspjeli nametnuti kao nacionalne teme.
Je li nam blizina Zagreba blagoslov ili prokletstvo?
Svakako blagoslov. Zagreb je metropola oko koje su manji gradovi. I svi smo mi na tržištu. Tko ima bolje uvjete za život, bolje će proći. Zato mi, osim tih nacionalnih prometnih rješenja, imamo i svojih, karlovačkih projekata. Trenutačno imamo prijavljene i odobrene EU projekte vrijedne 566 milijuna kuna.
Mi smo još osigurali dodatna 133 milijuna kuna za sve što će osigurati kvalitetniji život u gradu. Meni kao gradonačelniku Zagreb nije konkurencija. U tom me smislu Zagreb ne zanima. Držim da nam je Zagreb blagoslov po svim kriterijima, a konkurencija su nam Velika Gorica, Samobor, Sisak, Sveta Nedjelja pa i Jastrebarsko.
Što je prednost Karlovca u odnosu na spomenute gradove?
U Karlovcu ima puno praznih stanova. Drugim kolosijekom pruge mogli bismo napraviti razvojni skok, jer ako od Karlovca do Zagreba vlakom možete doći za 37 minuta do Glavnog kolodvora, tada komotno možete u Karlovcu živjeti, a u Zagrebu raditi. Takav je stil života i u inozemstvu. Gledamo li kvalitetu življenja, sa svim problemima koje imamo, kvaliteta življenja je u većini segmenata; od prometa, obrazovanja, zdravstva, novih vrtića, blizine rijeka pa i do jedinstvene Aquatike koja je turistima sve zanimljivija, svakako bolja.
Često apelirate na poduzetnike da povećanjem plaća pomažu ostanku ljudi? Ima li efekta?
Zadnja sam osoba koja će nekom privatniku reći da povisi plaće radnicima, ali kada sam kao prvi čovjek grada odgovoran da vodim brigu o nogostupima, kolnicima, javnoj rasvjeti, kvaliteti obrazovanja, vrtića da bi radnik imao gdje ostaviti dijete i mogao otići raditi, tu se otvara i pitanje odgovornosti poslodavca da zadrži radnika, da on ne ode ondje gdje je njegov rad bolje plaćen. No, većina poduzetnika i zbog svoga opstanka ima tu odgovornost i podiže plaće.
Karlovac je ušao u ITU mehanizam. Što imamo od toga?
To su Integrirana teritorijalna ulaganja koja nam otvaraju nove mogućnosti u financiranju iz fondova EU. Od toga puno očekujem. U Hrvatskoj je u ITU-u sada sedam velikih gradova. Već u ovoj financijskoj perspektivi možemo iz fondova EU dobiti novac za vrelovod Gradske toplane. Ideja je da se više gradova udruži da imaju zajedničku priču.
Primjerice, Split planira razvoj urbanog područja od Trogira do Omiša. Mi se možemo udružiti s Ozljem i Dugom Resom i drugim mjestima, moramo napraviti strategiju razvoja i tu se naći. S pomoću ITU mehanizma možemo dobiti novac i za geotermalne potencijale, za kino Edison i obnovu Zvijezde. Do lipnja ili srpnja sve će biti jasnije, do tada moramo imati nacrt strategije, a radimo je za razdoblje od 2019. do 2029. godine. Strategija će pokazati da moramo napraviti i potpuno novi sustav javnog prijevoza.
Desetljećima je obnova Zvijezde predizborno obećanje. Mislite li ga vi ispuniti?
Prvi ugovor koji sam kao gradonačelnik Karlovca potpisao odnosio se na projektiranje rekonstrukcije komunalne infrastrukture Zvijezde s parternim uređenjem. Kada smo lani na sastanku u Hrvatskim vodama i Ministarstvu razgovarali o aglomeraciji; gradnji 50 kilometara novog vodovoda i kanalizacije u gradu, pitao sam dolazi li u obzir i rekonstrukcija. Rekli su mi zašto ne, i tada smo predložili Zvijezdu. Pričekali su nas tri mjeseca da napravimo projekt i ove godine obnavljamo komunalnu infrastrukturu Zvijezde. Da bismo je potom, kao raritet u Europi, mogli dalje uređivati.
Zbog toga je kasnio projekt. Je li vam tko to zamjerio?
Mislim da nije i da neće.
Prošli ste više od polovice mandata. Otkako ste postali gradonačelnik, stječe se dojam da vas ruše. Oporba nije ujedinjena, pa ispada da to dolazi iz vaše opcije.
Pojam rušenja u političkom diskursu je uvijek zanimljiv. No, nema tu rušenja. Činjenica je da sam bio nositelj liste HDZ-a kada smo pobijedili i predsjednik HDZ-a Karlovca. Pobijedio sam na izborima zahvaljujući HDZ-u. U tim neposrednim izborima za gradonačelnika, pokazalo se, dobio sam i malo više glasova nego stranka.
Taj posao doživljavam kao profesionalnu obvezu. I možda se moglo zaključiti da sam možda malo “iščašen” iz jednog dijela stranačkog poimanja politike. Priznajem, ja to jesam. No, ne u onom dijelu da sam u bilo kakvom sukobu sa strankom ili HDZ-om.
Činjenica je da sam dao ostavku na mjesto predsjednika HDZ-a Karlovca jer sam vidio da se ne bavim dovoljno strankom. I kada sam razgovarao s ljudima oko sebe, to su mi rekli, jer stranka ima neke svoje zahtjeve. Možemo razgovarati i o stilovima. Moj je stil vođenja stranke svakako malo drukčiji.
Imate li autonomnost u odlučivanju ili morate poštovati stranačke dogovore?
Moja autonomnost proizlazi iz toga da mi je 14 vijećnika, od čega 12 HDZ-ovih, diglo ruku za proračun. No, ono što mi je važno i o čemu bih volio da se govori, i što se tiče mene, HDZ-a i generalno politike u Hrvatskoj, promjena je paradigme politike. Mi u Hrvatskoj generalno kada govorimo o politici, a onda posebno mi koji jesmo u politici, moramo samokritično otvarati neke teme.
Nažalost, smatram da smo to propustili. To se odnosi na HDZ, SDP, pa čak i na stranke koje nisu bile na vlasti. Previše smo zatvoreni u programe koje zastupamo. Ja sam gradonačelnik svima, tako radim i to nije floskula. Inzistiram na tome da sam odgovoran svima za grad. Razgovaram s ljudima koji mi kažu da nikada na glasačkom listiću neće zaokružiti mene ili HDZ, ali upravo zbog svoga posla i pozicije imam odgovornost i prema njima.
Hoćete li ići po drugi mandat?
Da, hoću.
Je li otkazivanje Bajagina koncerta slika Karlovca?
Cijela ta priča o Bajagi dobila je određenu dimenziju u trenutku kada još nije bilo posve jasno tko je za što bio odgovoran i tko je što trebao napraviti glede koncerta i više nitko nikoga nije slušao. Ja sam se doselio u Karlovac i tim više mogu svjedočiti da je Karlovac u svakom pogledu otvoreni grad, i svjetonazorski i kako god. Braniteljima nemam što reći, rov nisam iskusio i moj je stav od početka da i branitelji imaju pravo reći što misle.
Dapače, smatram da je njihove osjećaje u tom trenutku bilo legitimno uvažiti jer se radi o ljudima koji su pet godina bili u rovu i branili Hrvatsku. Mislim da mi u Hrvatskoj, u Karlovcu, moramo početi promišljati u kontekstu što stvarno jesu ili nisu vrijednosti društva. I dalje smatram da jedan takav koncert niti bi pomogao niti odmogao priči o pravdi iz Domovinskog rata. To je moje mišljenje i to sam braniteljima i rekao. No, gledajući neke njihove argumente, meni su oni razumljivi. Čini mi se da Karlovac i Hrvatska iz svega što se dogodilo i ukorijenjeni u svoju prošlost, iz nje trebaju crpiti razvojne puteve budućnosti.
Je li duhovna obnova u Karmelu svetog Ilije na Buškom jezeru stranačka obveza?
Mogu govoriti u svoje ime. Nisam bio svih deset puta, ove sam godine bio. Svi smo, pa i ja, koristili godišnje odmore i sami smo platili svoj dio puta. Ne bih to nazvao duhovnom obnovom jer ona uključuje nešto sasvim drugo. To su seminari. U Hrvatskoj je to, nažalost, neobično, ali mogli smo svjedočiti da iste te programe na koje idu gradski direktori, pročelnici, dužnosnici, prolaze i odvjetnici, banakri, liječnici... u tom istom karmelu.
Nekima je problematično što je to vezano isključivo uz katolički svjetonazor, pa se otvaraju neka pitanja. Što se mene tiče, nitko ne mora ondje ići i nikada nitko i nije morao tamo ići. Svaki put kada sam tamo išao, išao sam jer sam to htio. Smatram da svatko od toga može imati koristi. No, kao teolog, kada sam i prije nekoliko godina govorio o tome je li rezultat kakav bismo htjeli, moram reći da nitko ne može reći da je zadovoljan rezultatom.
U kojem smislu?
U svakom smislu, jer na toj razini to nije završen proces. Recimo, otvoreno je jedno jednostavno pitanje; ako vama netko dođe u ured i zatraži nekakav dokument, vi mu taj dokument možete izdati za 15 minuta. No, ako mu ga ne izdate za 15 minuta, to je grijeh jer nemate pravo zadržati čovjeka dulje od tog vremena. Takvi seminari imaju svoju logiku i korist.
U Gradskom vijeću često pozivate na odgovornost sve, bez obzira na stranačku pripadnost, propitkujete odgovornost svih za stanje u gradu, državi... Priča se da vam i stranka to zamjera jer to baš i nije ponašanje “vojnika stranke”.
Član sam HDZ-a i prihvaćam svoju stranku sa svim vrlinama i manama. To sve sam i ja, i ne bježim od toga. No, imam svoj stil, pogled na politiku koji možda nije uvijek u centru, ali to bi, vjerojatno, upalo u oko ili bi mi se moglo zamjeriti u bilo kojoj stranci. Što je moj glavni motiv?
Godinama sam, kao ravnatelj Gimnazije Karlovac, svojim maturantima na dodjeli svjedodžbi govorio iste rečenice: idite u svijet, školujte se, obrazujte, stvarajte karijere, ali vratite se živjeti u svoj Karlovac.
Ja sam danas kao gradonačelnik sa svojim suradnicima u poziciji da taj naš Karlovac, u koji sam svoje učenike godinama pozivao da se vrate, pretvaram u grad koji će njima biti poželjan za život u svakom smislu. Ja ih zbog ničega i nikoga ne želim iznevjeriti. To je moj najjači motiv u ovome poslu.
Jači i od stranačkog?
Puno jači od stranačkog. Možda se nekima to čini čudnim, ali uvjeren sam da je to ispravan stav.
>> Pogledajte video i saznajte u kakvom su stanju zagrebački mostovi
Gori od onog Jelica nemoze bit! Onaj je unazadio Karlovac, na razinu srednjeg vijeka!