Jasno je da postoje snažni dugogodišnji prijepori u struci, ali i javnosti vezano uz lektiru. I ja sam kao ministrica shvatila jasnu poruku i uvažit ću kritike – poručila je jučer ministrica obrazovanja Blaženka Divjak nakon što je u javnosti na nož dočekan “njezin” popis obveznih književnih djela za srednjoškolce, posve drukčiji od liste koju je sastavila stručna radna skupina izabrana na natječaju upravo za taj posao.
Isprika Divjak rezultat je izbrisanih brojnih književnih naslova, poput “Ježeve kućice”, “Malog princa”, “Smogovaca”, “Heidi”, ali i djela suvremenih autora poput romana Ivane Simić “Hotel Zagorje”, Šoljanova “Kratkog izleta”, “Nepodnošljive lakoće postojanja” Milana Kundere, djela Olje Savičević Ivančević “Adio kauboju” ili romana Damira Karakaša “Sjećanja šume”. Ipak, ministrici se najviše zamjerilo brisanje “Dnevnika Anne Frank”. Kako je kazala, sada je zamolila kolege da hitno sastave anketni upitnik za sve učitelje hrvatskog jezika u osnovnim i srednjim školama.
Tražili još vremena
– Upravo će oni svojim odgovorima kreirati preporučeni popis suvremenih lektirnih djela. To možda i nije uobičajena metoda, ali mislim da ovako snažne prijepore, oko kojih očito nema suglasja unutar struke, mogu riješiti samo ljudi iz učionica koji svaki dan provode s učenicima i koji najbolje mogu autonomno procijeniti kojim lektirnim djelima će najbolje ostvariti ishode učenja koji su predviđeni kurikulom hrvatskog jezika – kazala je Divjak.
Pogledajte video: Popis lektire
Iako svjesna da anketni upitnik među učiteljima nema uporište u Strategiji niti u ijednom propisanom aktu, ministrica ipak tako planira prerezati polemike oko književnih djela i sastaviti novi lektirni popis prije početka školske godine. A cijelu sadašnju dramu Divjak je imala prilike spriječiti i ranije – da je uvažila upozorenja članova stručne radne skupine za hrvatski jezik. Naime, Večernji list u posjedu je dokumenata iz kojih je vidljivo da su je na propuste u hrvatskom još u prosincu upozorili članovi stručne radne skupine.
Preporučili su joj naime da bi trebalo uključiti stručnjake iz akademske zajednice s područja medijske pismenosti za doradu područja kurikula Kultura, mediji i književnosti za sastavljanje popisa lektirnih djela. Štoviše, stručna je skupina tražila i dodatno vrijeme za doradu, no to im nije omogućeno. Između ostalog, ista je skupina prvi put početkom veljače upozorila ministricu i na činjenicu da tako postavljen hrvatski jezik za prvi razred gimnazije nije rasterećenje u odnosu na dosadašnji rad i program, već dodatno opterećenje.
Zahtjevi na razini studija
– U razradi ishoda s područja književnosti u prvome razredu od učenika se očekuje ostvarivanje i ovladavanje svim književnoteorijskim pojmovima koji se tiču književnih vrsta i žanrova i opisivanje književnopovijesnih, društvenih i kulturnih obilježja, a to je opsežnije nego u dosadašnjem gimnazijskome programu s obzirom na popis obveznih djela. Sadašnjim popisom obveznih djela u prvome razredu i ishodom nemoguće je organizirati učenje i poučavanje prema kurikulskoj paradigmi te se nije ostvarilo rasterećenje u odnosu na dosadašnji nastavni plan i program za gimnazije.
Pogotovo jer je ovim kurikulom pridodano i novo područje Kultura i mediji, kojeg dosad nije bilo – istaknuli su članovi stručne radne skupine jasno poručivši da je izostala poveznica s usvojenom Nacionalnom strategijom poticanja čitanja. Istaknuli su i da se sada od učenika očekuje ne samo čitanje, već i iščitavanje i analiziranje interpretacija djela, što je ishod koji se očekuje od studenata kroatistike i komparativne književnosti.
VIDEO Zoran Ferić o novom kurikulu za hrvatski jezik
U lektiru obavezno staviti Istoriju srpskog naroda da Milorad dobije osmeh na licu