– Ali ja u svojem kafiću ne puštam glazbu. Štoviše, nemam radio niti bilo koji drugi izvor glazbe – branio se zaprepašteni zagrebački ugostitelj pred predstavnikom ZAMP-a (Zaštita autorskih muzičkih prava) prije nekoliko dana.
Dvostruka naplata
Nije vrijedilo, u zapisniku koji mu je predstavnik ZAMP-a ostavio jasno piše da će morati platiti autorsku naknadu za javno korištenje glazbe. Račun sa svotom, rečeno mu je, dobit će naknadno.
– Moja je ''krivnja'' što se u mojem ugostiteljskom lokalu čuje glazba s razglasa. Za njezino javno izvođenje sigurno već netko plaća naknadu i nikako mi nije jasno da je moraju platiti i svi ugostitelji u čijim se lokalima ona čuje. Nije li to dvostruko naplaćivanje iste usluge? – ljuti se naš sugovornik, koji ima kafić u zagrebačkom šoping-centru King Cross.
Nije jedini koji se suočio s tim problemom. U mnogim šoping-centrima ima sličnih kafića. Jesu li uistinu dužni plaćati naknadu za izvođenje glazbe iako je sami ne puštaju?
Obveza zakupodavca
– Naknada za korištenje glazbenih djela u trgovačkom centru određuje se prema sadržaju svake pojedine usluge koja se pruža u trgovačkom centru, tj. prema vrsti objekta u kojem se koristi glazba, neovisno o izvoru zvuka. Za prostore koji su dani u zakup, zakupodavac je obvezan platiti naknadu ako ugovorom u zakupu nije izričito određeno da naknadu plaća zakupac. U slučaju da zakupac ne izvrši ugovorom o zakupu preuzetu obvezu plaćanja naknade, zakupodavac odgovara solidarno za plaćanje naknade – objasnila je Romana Večerić, pravna savjetnica HDS ZAMP-a.
ovakvim aktivnostima bave se i \'slobodni poduzetnici\' u kalabriji i na siciliji, a zove se reket.