Aktualni premijer Andrej Plenković dobio je u četvrtak od predsjednika države Zorana Milanovića mandat za sastavljanje još jedne Vlade nakon što ga je uvjerio da raspolaže sa 76 potrebnih potpisa saborskih zastupnika.
– Odluku o dodjeli mandata uručio sam Plenkoviću gore u uredu da izbjegnemo tu ceremonijalnost. On je donio potpise, izborni rezultati su jasni i ja mu čestitam – kazao je domaćin Milanović nakon sastanka te dodao kako su pred Hrvatskom izazovna vremena s kojima će se Vlada i premijer morati nositi.
A koliko su teška vremena govori i jedan od prvih zadataka koji će se naći pred novom Vladom. Riječ je o Zakonu o obnovi Zagreba koji bi se nakon konstituirajuće sjednice Sabora u srijedu i prve sjednice Vlade koja se očekuje u četvrtak trebao već uputiti, kazao je Plenković, u saborsku proceduru na prvo čitanje. A to znači da se zakon ipak neće donositi po hitnoj proceduri. I dok je prema predsjedniku Milanoviću Zagreb još i prije potresa bio jedan od najzapuštenijih gradova i koji u obnovi od potresa vidi priliku da se od klasičnog Zagreba napravi grad koji će biti “barem kao Wrocław ”, premijer Plenković poručio je jučer kako jednostavnog rješenja nema i naglasio da će obnova trajati godinama, a za nju će se sredstva tražiti, prije svega, u međunarodnim izvorima.
Borba za zdravstvo i poslove
Osim obnove Zagreba, novu Vladu čeka i borba za očuvanje javnog zdravstva i zdravlje građana, ali i borba za svako radno mjesto koja će uslijediti na jesen. Sve će te izazove nositi na svojim leđima nešto drukčije “skrojena” Vlada čiji je novi ustroj Plenković jučer, nakon što je postao mandatar, prvi put javno i obznanio. Plenkovićeva druga Vlada, kako je kazao jučer, imat će 16 ministarstava, što je četiri manje nego prethodna. Spajaju se dosadašnja ministarstva pravosuđa i uprave, a Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenje dodat će se ono državne imovine. Isto tako spaja se, otkrio je Plenković, i Ministarstvo rada, mirovinskog sustava te ono socijalne politike, dok će Ministarstvo kulture u svom nazivu, zanimljivo, nositi i medije. Imat ćemo i Ministarstvo turizma kojemu se pripaja resor sporta, kao i Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u kojem će biti objedinjena čak četiri resora – gospodarstvo, energetika, klimatske promjene i zaštita okoliša. Vlada će imati, kazao je premijer Plenković, i Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, ured za Hrvate izvan Hrvatske, Središnji državni ured za demografiju i mlade te ured za javnu nabavu. Nepromijenjena ostaje struktura ministarstava znanosti i obrazovanja, unutarnjih poslova, hrvatskih branitelja, financija, potom obrane, poljoprivrede, fondova Europske unije i regionalnog razvoja te vanjskih i europskih poslova te Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture i Ministarstvo zdravstva.
Tko će resore voditi, bit će, kazao je Plenković, službeno najavljeno u ponedjeljak nakon sastanka središnjih tijela HDZ-a. No zato je premijer otkrio imena četiriju potpredsjednika Vlade o kojima se i ranije špekuliralo. Bit će to, kazao je, Davor Božinović, Zdravko Marić, Tomo Medved te iz redova manjinaca SDSS-ov Boris Milošević.
– Mislimo da je Vlada s manjim brojem članova jednostavnija za upravljanje. Bit će nešto manje dužnosnika, tu će doći do određene racionalizacije. Što se tiče broja službenika, jasno je da preustrojem neće biti manje ljudi iako je naš cilj racionalizacija – kazao je Plenković na pitanje znači li manji broj ministarstava i financijsku racionalizaciju.
I predsjednik Milanović, upitan za komentar novog ustroja Vlade, poručio je kako smatra da manje ministarstava može biti dobro ako će se tako lakše obavljati posao. Može li novi najavljeni ustroj Vlade biti poticajan i koliko uopće može utjecati na bolji i kvalitetniji rad u iznimno teškim uvjetima koji slijede, upitali smo i bivše ministre koji jako dobro znaju što znači upravljati resorima, pogotovo onima u kojima se najavljuju i u kojima se godinama očekuju strukturne reforme. Da se dogode djelomice započete reforme u upravi te da one uopće krenu u pravosuđu, trebat će sad nadljudska snaga, uvjerena je Vesna Škare Ožbolt, koja je resor pravosuđa vodila od 2003. do 2006. godine u Vladi Ive Sanadera.
– Prije nego što sam ja postala ministrica, pravosuđe i uprava bili su spojeni, baš kao što se to sad planira napraviti, a mandatar je tada donio odluku da se resori razdvoje upravo zato što su jednom i drugom potrebne ozbiljne reforme. Rekonstrukcija unutar njih još nije napravljena, a dosta toga treba ojačati da nam samo pravosuđe bude na razini europskih standarda – kaže Vesna Škare Ožbolt pa dodaje kako je zemljišno-knjižno pravo u zaostacima, ali i ono kazneno. Suludo je, govori, da je, primjerice, područje zagrebačkog Markuševca još vlasnički nesređeno, a ljudi moraju obnavljati kuće nakon potresa. Može li Ivan Malenica, koji je dosad vodio ministarstvo uprave, preuzeti oba resora, Škare Ožbolt kaže da treba vidjeti.
Mandat ozbiljnih reformi
– Najgori su oni koji unaprijed donose odluke. On dosad nije imao pravu priliku u izvršnoj vlasti, ali ja očekujem da će ovaj mandat biti mandat ozbiljnih reformi – govori bivša ministrica.
I bivši ministar uprave Arsen Bauk, koji je taj resor vodio u Vladi Zorana Milanovića, smatra kako nije trebalo spajati Ministarstvo uprave s Ministarstvom pravosuđa. Po njemu je Ministarstvo pravosuđa trebalo ostati zasebno ministarstvo, a ako se, kaže, htjelo spojiti upravu s nečim onda bi bilo, kaže, logičnije da su je spojili s Ministarstvom unutarnjih poslova.
– Takav spoj uprave i pravosuđa lošija je vijest za pravosuđe nego upravu jer pravosuđe više neće biti toliko u fokusu – kaže Bauk.
S druge strane, sviđa mu se, dodaje, što se spaja turizam i sport što mu se čini logičnim potezom. No Bauk naglašava kako nema nikakve velike financijske koristi za proračun u smanjivanju broja ministarstava.
– Svako spajanje politička je poruka, ali nema velikih ušteda ni troškova. Jedino što Plenković može imati od ovoga su tri afere manje. U prošloj je Vladi maknuo 14 ministara od 20, a sada će 11 od njih 16 – kaže Bauk i dodaje da je jasno da se prave uštede mogu napraviti samo smanjenjem broja zaposlenih u najvećim resorima – zdravstvu, obrazovanju, policiji i vojsci – a da se to neće dogoditi.
– Radio pravosuđe i upravu jedan ministar ili njih dvojica, neće biti puno razlike – kaže pak politički analitičar Davor Gjenero pa dodaje kako su reforme u oba resora nužne, ali bit će teške jer će otpor pružati oni koji jednostavno ne žele smanjenje sustava. S jedne strane, smatra Gjenero, to će biti odvjetnički i sudački lobiji, a s druge oni u javnoj upravi. Ako Malenica uspije s njima, možda uspije i s rekonstrukcijama resora – kazao je analitičar Davor Gjenero.
sami pametnjakovići. Kad se ne spoje urlaju, da je ministarstva previše. Kad se spoje, onda ne valja jer su ministarsva spojena. Pa što vi hoćete? Šta je vama? Zar je sa vama sve u redu? Fuck...budalastih ljudi.