Za otprilike pola milijuna osnovnoškolaca i srednjoškolaca sutra će početi nova školska godina. Prvi put u školske klupe sjest će i 40.864 prvašića, što je nešto više nego lani. Iako među đacima od 13. do 15. godine, kako je nedavno istaknuo resorni ministar Željko Jovanović, samo pet posto voli ići u školu, neke će možda razveseliti vrhunski uvjeti koje imaju u svojim učionicama. Jer mnogi se drugi u borbi za obrazovanje probijaju mnogo teže.
Dok neki rade na pametnim pločama, imaju tehnološki napredne informatičke kutke i treniraju u vrhunski opremljenim dvoranama (591 od 897 osnovnih i 160 od 423 srednjih škola uopće ima sportsku dvoranu), njihovi će vršnjaci rano ustajati da krenu na dug put do škole, s profesorima uređivati zahode i vježbati u dvorištu. Stvarna iskustva su takva, iako podaci Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta daju idealniju sliku. Internet, prema službenim podacima, imaju sve škole (barem kao pravne osobe jer se u statistici ne prikazuju područne škole), tekuću vodu imaju sve osnovne i 97 posto srednjih škola, na centralno se grijanje grije 67 posto osnovnoškolaca i 89 posto srednjoškolaca, a plin ima 28 posto osnovnih, odnosno 39 posto srednjih škola. I obaveza je svake osnovne škole da osigura djeci prehranu, ističe pomoćnica ministra Ankica Nježić, bez obzira na to imaju li kuhinju.
>>Jovanović: Za loše navike zakazali su i škola i roditelji i vjeronauk
– Što se tiče različitih uvjeta po školama, za to brinu njihovi osnivači, gradovi i županije. Za informatičku opremljenost, ploče i ostale detalje država ne izdvaja novac, ali postoje propisani uvjeti koji moraju biti ispunjeni. Ima i poduzetnih ravnatelja koji nađu sponzore, donacije i slično da poboljšaju uvjete – dodaje A. Nježić.
Hoće li škola biti obnovljena, opet je na savjesti jedinica lokalne samouprave. Za gradnju, dogradnju i obnovu koje je potaknulo Ministarstvo po načelu javno-privatnog partnerstva prijavljeno je 338 škola i dvorana. No, samo njih 16 ima pripremljene papire i počet će gradnju do kraja godine. I to četiri škole u Dubrovniku, četiri u Poreču i osam u Varaždinskoj županiji.
– Prije pet godina za izgradnju javile su se 73 škole, a završeno ih je 37, deset ih je pri kraju. Gradnja 25 škola nikad nije ni počela jer ili nije bilo osigurano zemljište ili nije izdana dokumentacija – pojašnjava A. Nježić.
Kao primjer brige za obrazovanje u Ministarstvu se često spominje Varaždinska županija. Oni subvencioniraju prijevoz učenicima, za što će sada morati manje trošiti jer će država plaćati 75 posto cijene karte. Trenutačno je, usto, trećina škola od trideset prijavljenih za uvođenje e-imenika upravo iz te županije. Za uvođenje elektronskog imenika, kojim roditelji u svakom trenutku mogu provjeriti ocjene svoje djece, mogle su se prijaviti sve škole koje imaju uvjete, a u Ministarstvu za iduću godinu najavljuju i e-upise.
>>Oko škole uz pratnju zaštitara: Pazi, crijep! Na 500 đaka jedan toalet
– To će ukinuti administraciju i trčanje s papirima od škole do škole, a pojačat će nadzor nad ravnateljima jer neki, čak i cijele razrede, upisuju mimo zadanih kvota i broja bodova koje učenik mora imati. Tijekom rujna školovanje će na teret Ministarstva moći nastaviti i učenici koji su završili trogodišnje strukovne škole. I dosad se mogao upisati četvrti razred, no učenici, odnosno njihovi roditelji, morali su plaćati – kaže A. Nježić, objašnjavajući da tako žele potaknuti obrazovanje jer će mladi ljudi koji su nakon osnovne škole iz nekog razloga upisali trogodišnju školu ipak moći upisati i fakultet.
No, broj obrazovanih, barem u nominalnim brojkama, sigurno će padati promjenom demografske slike stanovništva. Jasno je to ako se usporedi ovogodišnji broj prvašića s brojem upisanih u prvi razred srednje škole, kojih je 50.103. Dugogodišnja mantra Hrvatske zemlje znanja ostaje samo mantra kad se zna da je prošlih godina školama ukinut čak i novac za kupnju osnovnog štiva – lektira. Za to će ove godine dobiti 1,8 milijuna kuna osnovne i 1,3 milijuna kuna srednje škole. No, i za taj su se novac neke škole oglušile te nisu prijavile Ministarstvu koje knjige imaju, a koje im trebaju.
Prozori i vrata propuštaju hladnoću
Otkako smo prije četiri godine pisali o vrlo lošim uvjetima u područnoj školi u Gabošu nedaleko od Vinkovaca, koja ima samo sedam učenika, situacija se nije gotovo nimalo promijenila. Kiša se slijeva u učionice, školske klupe su odmaknute od prozora jer je kraj njih hladno, instalacije u WC-u su dotrajale i sreća je da su učenici mali, pa ne mogu dotaknuti žice koje vire iz zida. Jedino je obnovljen krov te su izmijenjeni oštećeni ili razbijeni crepovi. – Sanitarni je čvor i dalje izrazito loš, voda se za kišnih dana slijeva niz zidove, prozori i vrata propuštaju hladnoću pa rupe moramo “dihtati” krpama, a učionicu zagrijavamo pomoću peći na drva. Spremačica mora doći u školu u 6 ujutro, prirediti ogrjev i naložiti peć kako bi se učionica zagrijala dok dođu đaci.
Za vrijeme nastave učiteljica povremeno ubaci koji komad drveta da bi djeci bilo toplo. Još je gore s grijanjem u susjednom Ostrovu, gdje je također naša područna škola. Spremačica je zaposlena na 40 posto radnog vremena jer Ministarstvo nije više dopustilo, pa kada ona u 9.30 ode s posla, brigu oko loženja preuzima učitelj ili učenici. Ovdje bi se to pitanje moglo lako riješiti jer uz školu prolazi plinski vod – kaže Jasmina Maksić, ravnateljica OŠ Markušica, pod koju spadaju područne škole u Gabošu i Ostrovu. U obje škole nema ni minimalnih uvjeta za tjelesni odgoj jer ni jedna prostorija nije preuređena za nastavu tjelovježbe, a ni u školskom dvorištu nema uređenog igrališta. Roditelji mališana u Gabošu sami su poravnali teren u dvorištu škole kako bi djeca barem igrala nogomet, a izradili su i priručne sprave za vježbanje.
Zbogom dnevnici, nastavnici se 'naoružali' iPadima
U pulskim osnovnim školama Veruda i Vidikovac od ove će se školske godine umjesto dnevnicima nastavnici koristiti iPadima. S 30-ak tableta koji su u školu stigli zahvaljujući financijskoj pomoći Grada i Ministarstva raspolagat će u OŠ Veruda, dok je Vidikovcu dodijeljeno 46 iPada nabavljenih zahvaljujući donaciji. – Tablete smo dobili za učenike predmetne nastave. Evo, počinjemo u ponedjeljak, prvog dana nastave. Svi su ovu promjenu rado prihvatili, možda će kod starijih nastavnika biti nešto tvrđi prsti, ali problema neće biti jer svi su prošli edukaciju. Obični dnevnici više se ne moraju voditi, ali je obaveza da se na kraju školske godine podaci moraju ispisati i uvezati kao trajni dokument – kaže Dragomila Batelić, ravnateljica OŠ Veruda, koja upravo odlazi u mirovinu, a zamijenit će je Anita Moković Brsčić. Tu školu valja izdvojiti i po tome što u svakom razredu ima jednog ili dva učenika s cerebralnom paralizom. Škola je potpuno prilagođena njihovim potrebama, pa je, ističe D. Batelić. vodeća po arhitektonskoj pristupačnosti, ima potrebna dizala, platformu i rampe.
Svi su ravnatelji, uglavnom poduzetni, ali mnogo njh nema od koga tražiti donacije. Bilo bi zanimljivo vidjeti podatke koliko je škola u Hrvatskoj na čijem školskom području nema niti trgovine a kamo li neke druge privredne djelatnosti.