Na početku prosinca australski su astronomi vjernicima ponovno priredili malu zbrku. Isus Krist se, po njihovim najnovijim istraživanjima, nije rodio 25. prosinca već 17. lipnja. U svojim su istraživanjima kombinirali biblijske podatke i astronomsku znanost. I došli do spoznaje kako se tri mudraca nisu ravnala prema zvijezdi u potrazi za Isusom, nego prema konjunkciji Venere i Jupitera.
Jedan od njih, astronom Dave Reneke, računalnim je programom izračunao položaje nebeskih tijela iznad Svete zemlje prije oko 2000 godina i došao do otkrića da se Isus rodio u znaku Blizanaca, a ne Jarca kako se prije mislilo.
Najjače objašnjenje
Astronomi su se u istraživanjima služili programom koji može vjerno prikazati točan izgled neba na bilo kojem mjestu i u bilo kojem trenutku u posljednjih nekoliko tisuća godina. Ipak, ostavili su mogućnost da to nije definitivno božićna zvijezda iako tvrde kako je to dosad najjače objašnjenje Isusova rođenja do sada.
“Usput, to nije pokušaj negiranja religije. Naprotiv, rezultat je zapravo potvrda jer pokazuje da je u to vrijeme uistinu postojalo sjajno tijelo na istočnom nebu“, objasnio je Reneke.
Njihova tvrdnja da slavimo krivi Božić ipak nije umanjila prodaju božićnih drvaca. Jer već se godinama zapravo vode znanstvene rasprave ne samo o danu nego i o godini Isusova rođenja. Kad je o datumu riječ, vjeruje se kako je 25. prosinca ponuđen kao alternativa u evangelizacijske nakane. Smatra se, naime, kako je razlog zbog kojega je uzet baš taj datum u sugestiji tadašnjih misionara. Oni su predložili da se Isusovo rođenje slavi na dan kad su poganski narodi imali blagdane (u pretkršćansko doba u te se dane odvijalo obožavanje zimskog solsticija). Smatrali su da bi zamjena tih s kršćanskim blagdanima pomogla približavanju vjeri u Krista.
Betlehemska zvijezda izvorište je znanstvenih rasprava o datumu Isusova rođenja
Zvjezdani fenomen
Kako oko datuma, tako su stalni prijepori i oko godine Isusova rođenja. Brojna su istraživanja stvorila popriličan raspon – moguće je da se Isus rodio od 7. godine prije do 1. godine poslije nove ere. Jasno, glavno je izvorište rasprava betlehemska zvijezda koja se spominje u Matejevu evanđelju. No kako se ne daje nikakav njezin opis, u kršćanskoj je literaturi taj pojam ostao zagonetan. Očito je riječ o nekom fenomenu, o konjunkciji Venere i Jupitera, kako tvrde astronomi, ili čak i o kometu koji su zabilježile stare kineske kronike 4. i 5. godine prije Krista.
Crkva se ne slaže o svemu ovom, pa smatra kako je Isusovo rođenje u 6. ili 7. stoljeću prije Krista neprihvatljivo jer se protivi podacima iz evanđelja i jer se temelji na nepouzdanim podacima Josipa Flavija. Neki crkveni krugovi tako smatraju da se jednostavnim matematičkim računanjem lako dolazi do godine Isusova rođenja ako se vjeruje podacima iz evanđelja. Naime, odbiju li se od nadnevka Isusove smrti (3. travnja 33. g.) tri godine i tri mjeseca javnoga djelovanja te trideset godina skrovita života, dobit će se da se Isus rodio 2. godine prije Krista.
Dionizije Mali nije pogriješio
U kalendarima se danas diljem svijeta, i u nekršćanskim kulturama, godine broje po Isusu. Začetak brojenja godina po njemu potječe iz prve polovice šestoga stoljeća od skitskog monaha Dionizija Maloga koji je svoje Uskrsne tablice datirao po Isusovu utjelovljenju. Dakle, Dionizije Mali nije računao godinu Isusova rođenja, pa prema tome nije pogriješio za četiri ili pet godina kako ga se već stoljećima okrivljuje.
