U najvećoj kampanji cijepljenja u povijesti čovječanstva zasad je u svijetu primijenjeno 199 milijuna doza u 87 zemalja, objavio je u subotu Bloomberg ažurirane podatke. To ne znači da je toliko ljudi potpuno procijepljeno, već su u tom broju i oni koji su primili jednu i oni koji su dobili dvije doze.
Trenutačno se dnevno primjenjuje 6,5 milijuna doza. Temeljem dostupnih statistika, analizirali smo kakvo je stanje pandemije u zemljama koje su cijepile već znatniji dio populacije barem jednom ili oba puta te kakvo je stanje u odnosu na njih u Hrvatskoj. Izrael je najdalje otišao s kampanjom cijepljenja i zato su sve oči svjetskih znanstvenika, stručnjaka i stratega u borbi protiv pandemije usmjerene na praćenje situacije kod u toj zemlji. Od 20. prosinca Izraelci su, prema podacima Oxfordova popisa “Our World in Data”, zasad primijenili 7,1 milijun doza ili cijepili 78,8 na 100 stanovnika. Od devet milijuna stanovnika, Izrael ih je barem s jednom dozom procijepio 47%, a potpuno 31,8%, s time da je cijepljeno više od 80% populacije starije od 60.
Ublažavaju mjere
Izrael je i među vodećima po broju testiranja, s 1,2 milijuna na milijun stanovnika, i prema Worldometeru dosad je testovima potvrđena zaraza kod 744.000 stanovnika, što je oko 8,1% populacije. Što znači da je kod njih imunitet steklo najmanje 40% populacije, a još 16,6% ima imunitet kakav pruža jedna doza. U Izraelu bi se već na smanjenju broja novozaraženih morao vidjeti utjecaj dosad ukupno stečene imunizacije kod najmanje 40% populacije, s time da je stvarni broj i veći uzmu li se u obzir i asimptomatski slučajevi koji nisu bili otkriveni testiranjem.
Procjene stručnjaka kažu da je takvih pet puta više nego službeno utvrđenih, ali ako ih je u Izraelu, jer puno testira, triput više, to bi u zbroju bilo već impresivnih 65% nacije koja je stekla imunitet. I to znači da su nadomak od najmanje 70% koliko se procjenjuje da je potrebno za stjecanje kolektivnog imuniteta. Iako imaju izrazito strog lockdown, prije pet dana bili su na 5900 novozaraženih i od tada imaju uobičajeni tjedni pad broja novih slučajeva te su u petak imali 2579 novozaraženih. U omjeru na broj stanovnika, to bi kod nas odgovaralo broju od 1175 novozaraženih, a mi smo ih jučer imali 388. Dakle, po broju novozaraženih Izrael još uvijek stoji lošije od Hrvatske.
Izraelski ministar zdravstva Yuli Edelstein u utorak je objavio da imaju 55.180 aktivnih slučajeva, 962 hospitalizirana od kojih 301 na respiratoru. Mi smo tada imali 1959 aktivnih slučajeva (u međuvremenu imamo porast na 2421), 927 u bolnici (jučer 782) i 84 na respiratoru (jučer 78). Doduše, njihov maksimalan broj smrtnih slučajeva koji se povezuje s COVID-19 bio je 20. siječnja tek nešto veći od našeg maksimuma od 92 slučaja te su proteklih dana bili na 30-ak mrtvih dnevno, a u petak na 17, što je, doduše, posljedica stanja od prije tri-četiri tjedna kad su imali nižu procijepljenost. Sve u svemu, epidemiološki podaci trenutačno pokazuju da je kod njih unatoč znatno većoj prokuženosti stanje lošije nego kod nas.
Ipak, tim izraelskih znanstvenika objavio je preliminarno istraživanje o učinku nacionalnog programa imunizacije na dinamiku pandemije na MedRxiv.org. Istraživanje je obuhvatilo procijepljene do 6. veljače (45% jednim i 29,7% s obje doze). Do tada je prvom dozom procijepljeno 90% starijih od 60, a 80% s obje doze. I već sredinom siječnja broj hospitalizacija počeo je padati, izraženije i ranije upravo među starijima od 60. U prvom lockdownu takav obrazac nije uočen pa to izravno upućuje da je to posljedica imunizacije. Uzgred, izraelska Vlada je protekli utorak odlučila ublažiti neke mjere pa je tako sada kod njih omogućeno okupljanje na otvorenom do 20 ljudi, a u zatvorenim prostorima do 10, umjesto dosadašnjih 10 i pet.
Od ponedjeljka otvaraju šoping-centre, tržnice, trgovine, muzeje i knjižnice, a otvaraju se i škole, ovisno o broju zaraženih i procijepljenih. Prema podacima Our World in Data, iza Izraela po procijepljenosti slijedi UAE s 55,9 doza na 100 stanovnika (5,4 milijuna doza). UAE je od 7. siječnja na vrhuncu epidemije i broj novozaraženih ne pada te su na razini od oko 3000 (kod nas bi to u omjeru bilo 1200). S time da je kod njih dosad potvrđena zaraza kod samo 3,6% stanovništva (u Hrvatskoj 5,8). Zbog velikog broja testiranja i dobrog stanja zdravstvenog sustava, od početka pandemije nisu imali problema sa smrtnošću pa su u petak imali rekordnih 20 slučajeva u jednom danu.
Velika Britanija je treća zemlja svijeta s 26,2 doze na 100 stanovnika (17,4 milijuna doza, oko 24% jednu i 0,8% dvije), a dosad je zaraženo barem 6% populacije. Kod njih je broj zaraženih znatno pao, od 68.000 novozaraženih 8. siječnja do 12.000 u petak, što bi u omjeru na broj stanovnika kod nas bilo oko 700. I broj mrtvih im znatno pada, ali je u omjeru nešto veći nego kod nas. Slijedi Srbija s 26 doza na sto stanovnika (1,8 milijuna). Kod njih je očigledno došlo do popuštanja jer nakon pada u prosincu, od sredine siječnja bilježe rast proteklih dana čak i značajniji pa su u petak bili na 2632 novozaražena (kod nas bi to bilo 1200).
Opasnost ranog opuštanja
Dosad je u SAD-u primijenjeno 60,5 milijuna doza, odnosno 18,2 doze na sto stanovnika. Posljednja stopa procjepljivanja od 1,5 milijuna dnevno znači da bi za otprilike devet mjeseci dvostruko cjepivo dobilo oko 75% američke populacije. U američkim državama koje su dosad procijepile najviše stanovništva jednu je dozu primilo najviše do 15% stanovništva, a obje Aljaska 11,1, Zapadna Virdžinija 8,6%, Sjeverna Dakota 7,5%, Novi Meksiko 7,3%... SAD je s više od 300.000 zaraženih u jednom danu proteklih dana na 50 do 80 tisuća, a ima i trend pada smrtnosti već pet tjedana.
Zatim po procijepljenosti slijede Bahrein sa 16 doza na sto stanovnika, a dosad im je masovnim testiranjima potvrđena zaraza kod 6,7 posto populacije, Čile s 12,5 doza (2,37 milijuna), dok je Turska sa 7,76 doza (6,3 milijuna) prva zemlja koja trenutačno u omjeru na broj stanovnika ima nešto manje zaraženih od nas (357). Danska je među vodećim zemljama svijeta po broju testiranja te je i vodeća u EU sa 7,7 doza na sto stanovnika (447.000). Većina europskih zemalja je između 5 i 7 doza na 100 stanovnika, a Hrvatska je na 3 (120.603 doze). Dakle, iako smo na začelju Europe po procjepljivanju, kod nas je stanje puno bolje nego u zemljama koje su procijepile i puno više stanovništva od nas. Čini se i da u nekim zemljama masovno cijepljenje dovodi do preranog opuštanja.
Zbog lošeg cjepiva nuspojave se pojave kroz neko vrijeme a i nekoliko godina čak je poslje ovoga moguća pandemija raka