Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 1
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Izaslanik predsjednice:

'Antifašizam i Domovinski rat ne isključuju jedno drugo'

Foto: Nikola Cutuk/PIXSELL
1/14
22.06.2018.
u 14:16

Svaka podjela oko povijesnih pitanja u hrvatskoj javnosti loša je za budućnost Hrvatske, istaknuo je Matija Posavec na proslavi Dana antifašističke borbe

Sjećamo se vremena, ne tako davno, kada obilježavanje Dana antifašističke borbe i obljetnice proboja u Jasenovcu  nije mogla proći bez prisutnosti predsjednika države. Sjetimo se jasnih i beskompromisnih poruka koje smo tada čuli i u Brezovici i u Jasenovcu.

Unazad nekoliko godina očito ti dani nisu dovoljno važni za osobe na čelu Hrvatske, a jasne poruke privreženosti ideji i idealima antifašizma, na kojima počiva današnja moderna Europa, zamijenjene su revizionističkim floskulama o osudi  svih totalirazama koji su jednaki bilo je riječ o nacifašizmu, komunizmu i socijalizmu. A to je laž.“ – rekao je u petak na proslavi Dana antifašističke borbe u šumi Brezovica pokraj Siska Dragutin Habulin, predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske (SABA RH) aludiravši kako danas kod spomenika 1. Sisačkom partizanskom odredu nije bio nitko od čelnika države.

Izaslanik premiejra Andreja Plenkovića bio je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, kao jedini od ministara, međimurski župan Matija Posavec (HNS) bio je izaslanik predsjednice RH, a saborski zatsupnik Mario Šimić izaslanik predsjednika Sabora.

1/13

„U današnjoj je Hrvatskoj aktualna vlast pretvorila antifašizam na državnoj razini u privlačno upakirani proizvod izložen u izlogu namijenjen svijetu, a iz dana u dan suočeni smo sa sve agresivnijom propagandom povijesnog revizionizma. Nitko ne pita, ako je federativna Jugoslavija s Hrvatskom kao sastavnim dijelom bila tamnica hrvatskog naroda, kako je hrvatski narod tada živio sve bolje, kako to da je gospodarstvo napredovalo i razvijalo se, broj stanovnika rastao, a ljudi koji su otišli na rad u inozemstvo, imali čvrstu želju da se vrate.“ – istaknuo je Habulin.

Napomenuvši kako datum koji se obilježava simbolizira i činjenicu da je Hrvatska danas jedna od zemalja pobjednica 2. Svjetskog rata, ministar Dražen Bošnjaković je dodao kako su se u Brezovicu došli pokloniti hrabrosti koju su u borbi protiv velikog zla pokazali sisački partizani, ali i hrabrosti ukupno 230.000 građana Hrvatske koji su sudjelovali u borbi protiv fašizma od 1941. do 1945. 

„Ponosimo se time što smo imali jedan od najznačajnijih pokreta otpora u tadšnjoj okupiranoj Europi. No, pobjeda nad fašizmom 1945. Hrvatskoj nije donijelo državu zasnovanu na vrijednosti antifašizma  jer u toj državi nije bilo slobode, jednakosti, vladavine prava... No,   to ne umanjuje vrijednost antifašizma, boraca antifašizma i ne smijemo zaboraviti da je Hrvatska utemeljena na antifašizmu.“ – itkanuo je Bošnjaković, poručivši kako u Hrvatskoj  moramo moći vlastitu povijest pravilno i objektivno vrednovati.

Izaslanik predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović međimurski župan Matija Posavec (HNS) rekao je da je 22. lipnja 1941. započela organizirana borba za slobodu i mir, a protiv najstrašnije ideologije u povijesti čovječanstva.

Foto: Ilustracija/Nikola Cutuk/PIXSELL

“Antifašizam i Domovinski rat u temeljima su moderne hrvatske države. Antifašizam i Domovinski rat ne isključuju jedno drugo i svaka podjela oko povijesnih pitanja u hrvatskoj javnosti loša je za budućnost Hrvatske. Svako stvaranje umjetnih sukoba između onih koji su za antifašističku borbu i onih koji su za Domovinski rat je besmisleno jer jedno s drugim nije u suprotnosti”, poručio je okupljenima Posavec.

U ime domaćina, Grada Siska, govorila je sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček (SDP) rekavši kako je polovica članova Prvog partizanskog odreda poginula u ratu te su dali svoje živote za pravednu stvar, no da se danas ruga njihovim žrtvama, istaknuvši postavljanje križa na ulazu u Spomen područje Brezovica s natpisom o ubijenih 6000 domobrana na tom mjestu nakon Drugog svjetskog rata.

Foto: Ilustracija/Nikola Cutuk/PIXSELL

„Na natpisu je novcem katoličke crkve ispisana krivotvorina o izmišljenih i nepsotojećih 5000 žrtava brezovačke šume, nn zato jer autori tog uratka ne znaju da je to laž već zato što je cilj samo bio da se heroje antifašizma unizi i ponizi pred mjestom na kojem se slavi njihova žrtva za današnju modernu Hrvatsku koju volimo svi smatrati dijelom europske antifašističke obitelji. Srž problema je što se to događa uz asistenciju države i crkve, a bez samo države koju vodi HDZ  to ne bi bilo moguće – dodala je Ikić Baniček.

Na svečansoti su bili nazočni i bivši predsjednici Ivo Josipović i Stjepan Mesić, više saborskih zastupnika, među kojima i Davor Bernardić te Milorad Pupovac, predstavnici diplomatskog zbora  te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, kojem su okupljeni uputili zvižduke.

"

Komentara 92

Avatar majmunranko
majmunranko
14:42 22.06.2018.

Antifašisti su 1945. masovno likvidirali ranjenike, bolesnike i osoblje zagrebačkih bolnica. Antifašisti su 1991. napravili to isto u Vukovaru. Antifašisti su 1945. nakon rata masovno likvidirali (tad već bivše) ratne zarobljenike, zazidavajući ih u napuštenje rudnike ili su ih zatrpali u tenkovske rovove. Antifašisti su 1995. to isto napravili u Srebrenici. To je ista vrsta ljudi, ista ideologija, isti modus operandi, isto mentalno stanje.

BA
bakulušić
14:31 22.06.2018.

Više nema ni fašizma ni antifašizma. To je povijest o kojoj se može razgovarati. "Antifašizam" i Domovinski rat su suprotnosti i Domovinski rat je posljedica djelovanja "antifašista" i njihovih saveznika. Domovinski rat je obrana od njihova djelovanja. U Domovinskom ratu je obranjena Hrvatska a "antifašisti" su ostali jer posao nije temeljito obavljen.

NE
Neo001
15:19 22.06.2018.

titovi tako zvani natifašisti su dezerteri koji su pobjegli u šume i gore odakle su provocirali patnju i likvaidacije nedužnog naroda, a nakon rata kukvice su izašle iz mišjih rupa i počinili grozne masozvne zločine.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije