Od ratnih dogovora Karadžić – Izetbegović, Karadžić – Boban u BiH postoji fobija dogovora dvojice protiv trećega. Prošle nedjelje bošnjački i srpski čelnik Bakir Izetbegović i Milorad Dodik postigli su dogovor o dokumentu za mehanizme koordinacije, koji se u BiH doživljava mini ustavom.
U međuvremenu je Dodik podržao Hrvate da se uvrste županije u sustav odlučivanja. Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović i hrvatski dužnosnici oštro su reagirali zbog srpsko-bošnjačkog dogovora, a hrvatska politika, iako najdominantnije proeuropska, zbog toga protivljenja proglašena je protueuropskom.
Jesu li Dragan Čović, odnosno Hrvati, blokirali europski put?
To je sitna varka koja nije trajala ni jedan dan jer je vrlo brzo razobličena kod međunarodnih institucija s kojima smo u stalnoj komunikaciji, ali i na domaćoj sceni. Hrvati su, nažalost, jedini koji posljednjih godina pokušavaju voditi taj euroatlantski projekt, s posebnim naglaskom na put k EU. S druge strane meni je drago što su se kolege, koje se često svrstavaju kao oni koji blokiraju europski projekt, ipak sastali i dali doprinos za napredak. Vrlo je važno da u vrijeme predsjedanja Slovačke u EU, kod koje imamo snažnu potporu, ispunimo dva glavna uvjeta, mehanizam koordinacije i prilagodbe Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
Zašto su Hrvatima županije toliko važne?
U Republici Srpskoj zastupljeni smo s 1,5 posto, a samo zahvaljujući razumijevanju te pozicije omogućeno je da imamo pojedinačne predstavnike u vlasti iako ih praktično ne bismo mogli imati. U Federaciji BiH Hrvata je 22,5 posto. Izvršna vlast ovdje funkcionira tako da je devet Bošnjaka u vladi, trojica Srba koje izaberu bošnjačke stranke, dok je samo pet Hrvata. Za sve odluke Bošnjaci mogu nadglasati Hrvate i to se učestalo događa u posljednjih nekoliko mjeseci. Zato su nama županije jako važne, da bismo ondje gdje imamo većinu mogli artikulirati glas Hrvata.
Izetbegović je optužio HDZ da blokira sve dogovore kako bi zaštitio kladionice, dok se pak u Mostaru govori kako Izetbegovićeva nervoza ima veze s krizom Turske i bliskog prijatelja Erdoğana. Imaju li te spekulacije veze s realnošću?
Teško na to mogu mogu konkretno odgovoriti.
Može li na aktualna gibanja u BiH utjecati prekompozicija u odnosima Putina i Erdoğana i s druge strane njihova bliskost s Banjom Lukom odnosno Sarajevom?
Ta kretanja uvijek imaju utjecaja. Povezivanje Putina i Erdoğana treba krajnje ozbiljno shvatiti. Istodobno Europa ima jako negativan stav o Rusiji i Putinu, osim samo nekoliko iznimki. Sličan je odnos i prema Turskoj. Unutar BiH ima dovoljno balansa. Pogledajte samo tko u Predsjedništvu s kim komunicira izvan zemlje, to jasno govori i o našim opredjeljenjima. Ja komuniciram s Bruxellesom.
Hrvatsko-bošnjački odnosi su u krizi. Hrvati su stalno nadglasani, hrvatska se područja osiromašuju. Kako to popraviti?
S gospodinom Izetbegovićem mjesecima razgovaramo o toj temi. Predložio sam da se uvede sustav identičnog odlučivanja kao u Predsjedništvu BiH gdje se oko svih točaka koje se nađu na dnevnom redu usuglasimo i nitko nikoga ne nadglasava.
Zašto se to ne može primijeniti i na drugim razinama vlasti?
Evo, navest ću vam praktičan primjer toga odnosa. Bolnicu u Mostaru, zbog poreznih dugovanja, blokirali su dužnosnici Izetbegovićeva SDA i gotovo je bila pred gašenjem. Premda ima gotovo identična dugovanja, sarajevska bolnica normalno je radila. To je skandalozno. I to opisuje hrvatsko-bošnjačke odnose.
Kako bilo kome izvan BiH objasniti da nema parlamentarne većine, a da vlast dalje funkcionira?
Iako se i o tome nagađa, jasno se može vidjeti u parlamentu kojom većinom se u zadnja tri mjeseca donose odluke. Više od pola je donijeto drugom većinom u parlamentu od one koja je u izvršnoj vlasti. Tako stranke s bošnjačke ljevice, SDP i DF, priskoče SDA-u i odluka se donese mimo Hrvata. Kada gledate izvan BiH, ovo izgleda jako čudno. Zato i jest potrebno mijenjati ustavno-pravni okvir kako bi BiH bila normalna zemlja.
Je li hrvatski entitet, federalna jedinica, realnost ili samo predizborni trik?
Rekao sam da je BiH potrebna potpuna reorganizacija da bi normalno funkcionirala. Ono što ima bošnjački narod, a to je većina u jednom dijelu države ili srpski narod u drugom, morat će imati i hrvatski narod. Ili ćemo stalno imati iskušenja. Hrvati su stalno u rukavicama iznosili svoje prijedloge kako bi se izbjegla zamka oko tumačenja da rade na podjeli BiH. Hrvatska politika jasno zagovara BiH kao državu, ali koja mora biti organizirana sukladno čak i pismu koje je pratilo referendum o nezavisnosti BiH prije 25 godina o jednakosti triju naroda. HDZ službeno zagovara ustroj BiH s četiri federalne jedinice.
Kako doći do toga, i u institucionalnom smislu spriječiti da Hrvatima Bošnjaci ili Srbi biraju predstavnike u vlasti, što je prije bio slučaj?
To je ključno pitanje. Evidentno je da će s ovakvom nervozom, budu li imali prigodu, za dvije godine Bošnjaci iskoristiti prigodu i nadglasati Hrvate. To je pogubno za BiH. Zato su nam za izbore 2018. potrebne promjene pravila za izbor izaslanika u Dom naroda i članove Predsjedništva. Tu je ključ hrvatske ravnopravnosti u BiH i pitanje koje je čak važnije od federalne jedinice.
Popis pučanstva u BiH pokazao je da je Bošnjaka 50,11%, Srba 30,78, a Hrvata 15,43%. Pretvara li se BiH u bošnjačko-muslimansku državu?
Nema razlike na sarajevskoj političkoj sceni od desnice SDA do ljevice SDP-a i DF-a da se od BiH stvori “građanska” država po mjeri većinskog naroda. Dobar dio međunarodne zajednice to podupire jer ne razumije naše odnose. Razumiju samo države poput Švicarske, Belgije, Španjolske, koje imaju sličnu unutarnju sliku. Za nas nije prihvatljiv građanski koncept uređenja države i moraju se tražiti rješenja putem federalizacije BiH s tri ili četiri federalne jedinice u kojoj bi svi konstitutivni narodi bili na identičan način zaštićeni.
Niste mi komentirali sam rezultat popisa pučanstva. Hrvati su najveće žrtve. Ali u javnosti nije takva percepcija.
Brojke su nemilosrdne. Ako se govori o 780.000 Hrvata prije rata, a sada 540.000, jasno je tko je razmjerno najveća žrtva rata. Problem je što Hrvati nisu imali sugovornike izvana, ali niti smo znali u posljednjih 15 godina nametnuti temu važnosti zaštite najmalobrojnijeg naroda za budućnost BiH.
Uoči Oluje general Miljavac upozorio je da veći problem za branitelje i časnike predstavlja sarajevsko tužiteljstvo od srbijanskog koje progoni više stotina pripadnika HV-a i HVO-a. Kako na to gledate?
Nedopustivo je da se istina o Domovinskom ratu zlorabi, a hrvatska strana prikaže kao agresorska. To nećemo dopustiti. Hrvati su branili BiH, a HV i HVO zajedno doveli do mira u zemlji. To je istina, bez obzira na to koliko se kome ne sviđala. Jednako je i s procesom protiv šestorke dužnosnika Herceg-Bosne u Haagu. Nije postojao nikakav navodni zločinački pothvat i očekujem da se to potvrdi u drugostupanjskoj presudi.
Hrvatska je pred izvanrednim izborima, posljednjih pola godine Vlada je bila zabavljena sobom. Kako se to odrazilo na položaj Hrvata u BiH?
Imam odličnu komunikaciju s predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, novim predsjednikom HDZ-a Andrejem Plenkovićem, čiji je utjecaj jako izražen u Bruxellesu, šefom diplomacije Mirom Kovačem, vrlo dobru i otvorenu komunikaciju s gospodinom Božom Petrovom. Imali smo dobar odnos i s Vladom gospodina Zorana Milanovića, s bivšim predsjednikom Ivom Josipovićem. No, Hrvatima ne treba samo takva vrsta suradnje nego strateški, sustavan odnos, što je i ustavna obveza prema Hrvatima u BiH.
Slijede izbori. Hrvati u BiH ponovno glasuju s dijasporom. Mi nismo dijaspora. Značajan dio građana Hrvatske je dijaspora Hrvata u BiH. Samo je 409.000 građana Hrvatske rođeno u BiH. Što se tiče izbora, ja bih bio sretan da smo svoja prava vezivali na posve drukčiji način. Kada se već biraju zastupnici u Hrvatski sabor, onda bi bilo važno da oni ta prava mogu prakticirati, a ne biti samo biračka mašinerija. Gospodin Božo Ljubić je u nekoliko navrata nametnuo raspravu o BiH i položaju Hrvata, što je pravi način našeg djelovanja.
Kako komentirate dolazak Plenkovića na čelo HDZ-a? Očekivao sam da će Plenković doći na čelo stranke i na ranijem saboru. Njegov dolazak je iznimno osvježenje. Najprije stoga jer donosi novu bruxellesku ideju jer se Hrvatska ne može stalno držati u ‘41. ili ‘91. Ima se osjećaj da je netko ciljano drži tamo kako bi je svi istočni susjedi stigli.
Što očekujete od izbora?
Očekujem da će gospodin Plenković uspjeti mobilizirati biračko tijelo HDZ-a koje je evidentno bilo obeshrabreno u posljednjih pola godine, a o čemu su govorile i ankete. Novi podaci govore o porastu popularnosti u samo mjesec dana za 5 posto. Zato vjerujem da će uspjeti zajedno s partnerima koji slično razmišljaju na desnom centru napraviti stabilnu vlast. To je u interesu Hrvatske, ali i Hrvata u BiH.
>> Srbi i Bošnjaci apsolutna većina u entitetima, Hrvati manjina
Koga tu jos briga za Hrvate u BiH? Tu je glavna tema partizansto, nekad je bila i cirilica u Vukovaru i cetnicki ustanak u Srbu. Zasto Putin ne kaze Ukrajinskim Rusima neka svoje probleme rijesavaju u Kijevu? Kako to da vrh Srbije pritiska na Hrvatsku zbog Srba iz Hrvatske? Svak svoje voli jedino Hrvati pametni pa dobrodosli i bivsi cetnici i sad migranti sa bliskog istoka jedino svoje treba odbacivat