U Hrvatskoj, država i gradovi osiguravaju svojim stanovnicima samo dva posto javnog stambenog prostora dok je u nekim gradovima poput Beča i do 60 posto stambenih jedinica u javnom ili neprofitnom sektoru. Nedostatak javnih stanova i javnih stambenih politika dovodi do toga da smo u Hrvatskoj potpuno prepušteni tržištu koje nema mandat brinuti se o stambenim potrebama, već samo o kratkoročnim profitima.
Zagreb je u samom vrhu europskih metropola po porastu cijene dugoročnog najma koji raste i više od 10 posto godišnje – upozorila je Iva Marčetić iz inicijative Pravo na grad, na konferenciji za novinare u povodu početka kampanje Europske građanske inicijative “Housing for all” (Stanovanje za sve).
Cilj im je u godinu dana prikupiti milijun glasova, što je uvjet da EK može pokrenuti zakonodavne izmjene, primjerice maastrichtskih pravila, tako da izdaci članica EU za javnu stambenu politiku više ne ulaze u obračun javnog deficita. Time države više ne bi imale opravdanje za neulaganje u priuštivo stanovanje. Jedan od zahtjeva je i zakonska regulacija digitalnih platformi koje se bave kratkoročnim najmom, poput Airbnb-a i Bookinga.
– Mladi velikim dijelom napuštaju Hrvatsku i zbog nepriuštivih kvadrata. U Hrvatskoj između 70 i 80 posto mladih u dobi od 18 do 34 godine još živi s roditeljima jer si ne mogu priuštiti skupi najam ili kredit za stan. Naši ljudi nemaju gdje živjeti, ali turisti zato imaju što unajmiti – konstatirala je I. Marčetić te dodala da u hrvatskim kućama i stanovima u 40 posto slučajeva živi previše članova obitelji. Europska građanska inicijativa već se predstavila u Beču, Barceloni, Lisabonu, Bruxellesu. Peticiju građani mogu potpisati na web stranici housingforall.eu.
Moji roditelji su se kucili 20gofina gradili sobu po sobi nisu hodali na more na skijanj nisu ocekivali da sve moraju imati sada i odmah a ovi sad bi htjeli sve odmah i niceg se ne odreci