Na Pleso su jučer sletjeli posebni olimpijci - sa zlatom i srebrom oko vrata, a bez kune u džepu. No, simabolična financijska podrška od mjerodavnog ministarstava nije bila razlog da se četiri “genijalna uma”: Ivica Kičić (17) i Adrian Satja Kurdija (18) iz V. zagrebačke gimnazije, te Ivan Katanić (17) iz Gimnazije Požega i Stjepan Glavina (19) iz Srednje škole Prelog nađu među pobjednicima 22. Međunarodne informatičke olimpijade koja se održala u kanadskom gradu Ontariju, na Sveučilištu Waterloou.
Hrvatska je to reprezentacija koja je u konkurenciji svjetskih timova od po četiri najbolja učenika informatičara iz svake od 83 zemlje bila među prvima.
– U konkurenciji je tako bilo bilo više od 330 vrhunskih natjecatelja iz cijeloga svijeta. Uz velesilu Kinu, čiji je tim također odnio četiri odličja, među rijetkima smo čija su sva četiri reprezentativca osvojila nagrade, što nije mala stvar - rekao je srebreni Adrian, brucoš zagrebačkog Prirodoslovno - matematičkog fakulteta. Primjerice, bili su uspješniji i od Amerikanaca. Ispada da Hrvatska maksimalno prati svjetski trend kada je informatika u pitanju s vodećih tehnološkim velesilama.
Nastupili bez treme
– Po rezultatima koje postižemo na međunarodnim natjecanjima, zasigurno smo među prvih deset država u znanju iz informatike - dodaju. Tako im ni olimpijada u Ontariju nije bila preveliki stres. Imaju već bogato iskustvo s raznih natjecanja, a vjeruju i u svoj naporan rad.
– Kad sam znao da idem u Kanadu, puno sam razmišljao kako pobijediti među najboljima. Nisam imao tremu, a i prijašnja iskustva pomogla su mi - komentirao je Ivica Kičić, zlatni olimpijac, koji se nakon dočeka u Plesu - žurio u kino.
Natjecanje je trajalo dva dana, a učenici su svakodnevno rješavali po četiri originalna zadatka na algoritamskoj osnovi.
– U odnosu na prijašnja natjecanja, zadaci su svake godine sve teži, no mi ih rješavamo - dodao je ponosno Kičić.
U Kanadi su olimpijci proveli gotovo dva tjedna, a za vrijeme natjecanja bili su smješteni u sveučilišnom kampusu. Iskustva koja su tamo stekli, kažu koristit će im u životu, ali svoje studentske dane provest će ipak u Hrvatskoj.
– Natjecanje su posjetili predstavnici najvećih svjetskih kompanija poput Googlea, IBM-a i Blackberrya - rekao je Kičić koji ne želi otići na studij izvan Lijepe Naše, a poslije gimnazije zna da će se upisati na Fakultet elektrotehnike i računarstva.
Križaljke kao igračke
Stjepan Glavina, brucoš elektrotehnike i dosad osvajač četiri međunarodne medalje, ipak, priznaje nije zadovoljan osvojenim odličjem u Ontariju.
– Iako natjecanje nije bilo teže nego prijašnja na kojima sam osvajao zlata, svaka greška koštala me najboljeg mjesta - požalio se Stjepan.
Roditelji zlatno-srebrnog tima za uspjehe svojih sinova “krive” isključivo njih.
– Još od malena Ivica se umjesto igračkama igrao rješavajući križaljke, a “žicu” za prirodne znanosti i informatiku naslijedio je od oca - ponosno je objasnila mama Jelena.
Da se dvadesetogodišnji rad Hrvatskog informatičkog saveza, koji okuplja mlade umove isplatio, slaže se i njegov predsjednik.
– Još od 1993. kada smo u Argentini osvojili broncu nismo se vratili s natjecanja bez nagrada. Sada svi od nas očekuju da i dalje nastavimo istim tempom. Iako imamo premalu financijsku podršku, nećemo se predati - našalio se predsjednik Alen Spiegel.
Tim su na olimpijadu vodili nekadašnji olimpijci, Ivan Šeparović i Luka Kalinovčić, koji su, kažu ponosni natjecatelji, također zaslužni za njihov uspjeh
prigodna tema Plaće hrvatskih učitelja među najnižima u Europi Približno 20.000 kuna razlika je između plaće luksemburških i hrvatskih učitelja. Do plaće svog mađarskog kolege, mladi prosvjetar u Hrvatskoj može stići tek nakon dva desetljeća radnoga staža. Istovremeno, hrvatski učiteljiji odrađuju isto, ako ne i više radnoga vremena nego što to čine njihovi europski kolege. - Da smo potplaćeni to je činjenica i može biti glavni generator mogućega štrajka Trenutačno je traženo 66 prosvjetnih radnika U Hrvatskom Zavodu za zapošljavanje, Područnoj službi Osijek, trenutačno je 16 otvorenih ponuda potraživanja radnika i to njih ukupno 40. Pročelnik Anto Barukčić pojašnjava kako se traže doslovce učitelji svih zanimanja, pa čak i pedagoga i defektologa. tražena radna mjesta broj nastavnici u osnovnim školama 69 učitelji u osnovnim školama 62 nastavnici prirodoslovno-matematičkih predmeta u srednjim školama 30 nastavnici društveno-humanističkih predmeta u srednjim školama 120 Štoviše, potplaćeni smo čak 18 godina i to neprestano. Usporedbe radi, profesor početnik ima plaću 4.402 kune, a tek nakon 15 godina staža dosegne oko 5.000 kuna. To su poražavajući parametri ispodprosječne učiteljske plaće i doista ne znam kako ćemo s takvim plaćama u Europsku uniju 2012. godine - kaže Marica Azenić, predstavnica Sindikata zaposlenih u srednjim školama u Osijeku. Isto smatra i Jasna Lederer, povjerenica Sindikata hrvatskih učitelja Osječko-baranjske županije koja kaže da je obrazovna struktura učitelja bolja od ostalih zanimanja, no s prosječno najnižom plaćom. Naime, u školstvu je, kaže, vrlo visok postotak visoke stručne spreme i samo mali postotak srednje spreme, no plaća je izrazito mala, točnije, čak i niža nego u nekim drugim službama gdje prevladava struktura niže stručne spreme. Dodatan je problem, kaže Lederer, što učitelji prema službenoj normi odrade 40 sati tjedno. Izvan toga vremena, napominje, moraju odraditi pripreme, ispravljati testove, zadaće i obavljati ostale zadatke nužne za rad u nastavi i to je ono, kaže ona, što se ne vidi u izravnom kontaktu, no svaki je učitelj dužan uraditi sve pripreme i to, dakako, ne u okviru zadanih 45 minuta nastave. Također kaže kako hrvatski učitelji rade više nego drugi u nekim europskim zemljama, no imaju drukčije raspoređene praznike. U konačnici broj radnih dana pokazuje tko koliko radi. - Njemačka je dobar primjer. Oni imaju daleko više praznika nego mi, no raspoređenih na tri do četiri puta po 14 dana. A ako me pitate za plaće, ne trebamo se uspoređivati ni s kim drugim nego sa Slovenijom, gdje je plaća dvostruko veća. No, pitanje plaća smatram naslijeđem i vrlo je teško promijeniti tu činjenicu - naglašava Lederer. Dakako, niža plaća znači i manje motivacije, a uz lošega učitelja, dodaje, nema ni kvalitetnoga znanja. Hrvatski učitelji, ističe Lederer, nisu stimulirani, no i dalje globalno odlično obavljaju svoj posao