Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman spomenuo je jučer u Bruxellesu iskustvo koje Hrvatska ima iz bivše države kao primjer na temelju kojeg Hrvatska shvaća borbu bjeloruskog naroda protiv višedesetljetnog predsjednika Aleksandra Lukašenka.
Spomenuo je to u raspravi na Vijeću za vanjske poslove, u kojem sjede inoministri svih 27 država članica Europske unije, a koji su jučer na početku sastanka, za doručkom, ugostili i Svetlanu Tihanovsku, Lukašenkovu protukandidatkinju na lažiranim kolovoškim izborima, jednu od liderica bjeloruske oporbe, trenutno u egzilu u Litvi.
Hrvatska iskustva
– Govorio sam o autokraciji režima naše bivše države. Mi imamo najbolje iskustvo o tome kako smo se oslobodili jednopartijskog jednoumlja u onoj državi u kojoj nije bilo slobode ni pluralizma u društvu. Tako da svako autokratsko ponašanje osuđujemo, a podržavamo temeljna prava i slobode, gdje svatko može izražavati svoje mišljenje – rekao je Grlić Radman u izjavi novinarima u pauzi sastanka u Bruxellesu.
EU naglašava svoju punu solidarnost s narodom Bjelorusije, ponavlja stav da su predsjednički izbori na kojima je Lukašenko proglasio uvjerljivu pobjedu bili lažirani, traži dijalog režima s oporbom i ponavljanje izbora uz međunarodni nadzor OESS-a. Ali najavljeni korak na kojemu EU zapinje je uvođenje sankcija protiv onih u Bjelorusiji koje smatra odgovornima za krađu izbora i nasilje nad prosvjednicima koji su izašli na ulice. Prijetnja sankcijama ne ostvaruje se jer jedna država članica, Cipar, otvoreno blokira tu odluku u želji da natjera ostatak Europske unije da izglasaju odluku o sankcijama protiv Turske zbog turskih provokacija u istočnom Sredozemlju.
Za odluku o sankcijama u EU uvijek je potrebna jednoglasnost i Cipar je odlučio igrati na kartu veta dok ne iskamči drugu odluku, koja je ciparskoj vladi iznimno bitna. Ciparski veto nije uklonjen ni jučer na sastanku ministara vanjskih poslova, nakon što je proteklih tjedana već održan niz sastanaka s istim pokušajem odgovaranja Cipra od blokade bitnih sankcija prema Bjelorusiji. Tako da je vrući krumpir prebačen na Europsko vijeće, summit 27 premijera i predsjednika koji se u Bruxellesu okupljaju krajem ovog tjedna. Na Europskom vijeću razmatrat će se uvođenje sankcija Turskoj, pa će o ishodu tog summita ovisiti hoće li biti izglasane i sankcije Bjelorusiji.
VIDEO: Više poginulih u eksploziji u blizini Lukašenkove rezidencije tijekom nedavnih nemira
– Sankcije su važne u našoj borbi jer su dio pritiska koji bi mogao natjerati takozvane vlasti u Bjelorusiji da započnu dijalog s nama, predstavnicima oporbenog vijeća – rekla je Svetlana Tihanovska nakon doručka s europskim inoministrima.
Dijalogom smanjiti tenzije
Ciparski, ali i grčki zahtjev da se uvedu sankcije prema Turskoj ne nailazi na potporu nekih država članica, među kojima je i Njemačka, ali i Hrvatska, koje smatraju da bi takva odluka Europske unije zaoštrila situaciju na istočnom Sredozemlju u trenutku kad se čini da se situacija smiruje. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan pisao je na tu temu pismo svakoj državi članici, otkrio je hrvatski šef diplomacije.
– Turska je važan geopolitički akter, NATO saveznica, kandidatkinja za EU, skrbi za puno migranata koji bi potencijalno mogli krenuti na europski prostor. Pokazali smo europsku solidarnost s Grčkom i Ciprom, ali važno je sada dati šansu dijalogu. Svakome je u interesu smanjiti tenzije – rekao je Gordan Grlić Radman.
Puna podrška Cipru. A sramota je da se Plenković boji sultana Erdogana. Postavi se vojska na hrvatsku granicu i svi mi znamo kako vojska štiti granicu u slučaju ilegalnog prijelaza granice . Svatko tko ilegalno prelazi granicu je terorista aa s teroristima se razgovara samo preko ciljnika.