Eksperimentalno provođenje kurikula, razvijanje cjelovitog sustava vrednovanja, ocjenjivanja i izvještavanja o razini usvojenosti ishoda učenja, kao i njihovo vanjsko vrednovanje, e-škole, izbornost u gimnazijskom programu, rad s darovitim učenicima, mjere za osiguravanje podrške djeci i učenicima romske nacionalne manjine te mjere koje definiraju izradu nastavnih programa za nove kvalifikacije učenika s teškoćama – sada su vraćeni u Akcijski plan koji je prekjučer Posebno stručno povjerenstvo na čelu s Dijanom Vican predalo premijeru Andreju Plenkoviću i ministrici obrazovanja Blaženki Divjak.
Detaljna razrada naknadno
Ili bi barem trebale biti vraćene jer je zbog navedenih, ali i mnogih drugih elemenata, akcijski plan i trebao na doradu - “popravni ispit” Dijane Vican koja je u prethodnoj verziji nacrta Akcijskog plana izostavila ključne elemente Strategije. Sumnje za to, tvrde pojedini članovi Posebnog povjerenstva, ne bi trebalo biti budući da su se usuglasili u 99 posto mjera, uostalom i sam premijer Plenković potvrdio je da iza ovog Akcijskog plana mogu stati svi članovi Povjerenstva.
Akcijski plan izrađen na dvjestotinjak stranica Divjak još nije stigla pročitati.
– Detaljno ćemo pregledati Akcijski plan, pogotovo financijski okvir te segmente provedbenih nadležnosti i usklađenosti sa Strategijom – kazala je jučer ministrica Divjak.
Novim akcijskim planom obuhvaćena je i obveza devetogodišnjeg osnovnoškolskog obrazovanja, no kako bi točno izgledala godinu duža obvezna osnovna škola još nije detaljno razrađeno. Zna se da je uvođenje devetogodišnjeg školovanja zahtjevan posao kako u prostornoj odnosno financijskoj tako i u kadrovskoj strukturi. A devetogodišnji model osnovnoškolskog obrazovanja ima i velika većina europskih zemalja. Dapače, Hrvatska spada u kategoriju zemalja s najkraćim obveznim školovanjem.
U višoj školi od desete godine
U devetogodišnju osnovnu školu idu i djeca naših susjeda Slovenaca, a prvi razred upisuju s navršenih šest godina. Dapače, Slovenci su svoju osnovnu školu podijelili na tri trogodišnja razdoblja, pri čemu predmete u prvom razdoblju, od prvog do trećeg razreda, podučava učitelj uz kojeg je na nastavi prisutan i pedagog. U prvom i drugom razredu prisutne su opisne ocjene, dok se numeričko ocjenjivanje primjenjuje tek od trećeg razreda. Devetogodišnje osnovnoškolsko obrazovanje imaju i učenici u Austriji, Češkoj, Belgiji...
Sa šestom godinom školska obveza počinje i u Austriji, a djeca se brojčanim ocjenama ocjenjuju u četvrtom razredu, kada se ujedno odlučuje o djetetovu daljnjem obrazovnom putu. Višu osnovnu školu austrijski učenici upisuju od desete do četrnaeste godine.
koja glupost, koja nista ne donosi osim da dijeca gube godinu biti dijete.