Hrvatska se u trećem prošlogodišnjem kvartalu smjestila među prve tri članice EU28 po intenzitetu smanjenja javnog duga u odnosu na prethodni kvartal te među osam najboljih po smanjenju duga na godišnjoj razini.
Na kraju tromjesečja javni dug spustio se na 74,5% BDP-a, što je manje od prosjeka EU (80,8%), no gledaju li se nama slične zemlje, tada smo najzaduženija tranzicijska država. Javni dug Bugarske bio je 23,1%, Češke 33,9%, Rumunjske 33,9%, Poljske 49,4%, Slovačke 51,5%, Slovenije 71 % i Mađarska 72,4%, objavio je Eurostat.
– Ohrabruje činjenica da Hrvatska pripada skupini zemalja koje bilježe smanjenje udjela javnog duga u BDP-u, ali je očito da taj trend slijedi i većina europskih zemalja – navode analitičari Hrvatske gospodarske komore, koji podsjećaju da razdoblje široko rasprostranjenoga gospodarskog rasta, niske nezaposlenosti i rasta plaća podupire rast potrošnje i fiskalnih prihoda.
Na kvartalnoj razini povećanje udjela duga države u BDP-u zabilježilo je šest zemalja (najviše Grčka za 4,8 postotnih bodova i Cipar za 6,9 postotnih bodova), razina duga stagnirala je u Litvi i Portugalu, dok je udio duga smanjen u 20 zemalja, najviše na Malti (3,1 postotni bod), u Sloveniji (1,7 postotnih bodova) i u Hrvatskoj (za 1,5 postotnih bodova).
Na godišnjoj je razini porast javnoga duga zabilježen u četiri zemlje članice EU, a pad u 24. Najveće je smanjenje udjela zabilježeno u Sloveniji (za osam postotnih bodova) i na Malti (za 6,7 postotnih bodova), pri čemu se Hrvatska po intenzitetu smanjivanja od 4 postotna boda nalazi na osmom mjestu.
– Povoljnija kretanja koja se bilježe u Hrvatskoj rezultat su više činitelja, ponajprije zadržavanja gospodarskog rasta i time višeg BDP-a te ostvarenog proračunskog viška i, stoga, smanjenih potreba za zaduživanjem. Kontinuitet smanjenja udjela javnog duga u BDP-u spustio je taj pokazatelj na razinu koja je najniža od drugog kvartala 2013. godine – ističe HGK i podsjeća da su u zadnjem tromjesečju plaćena jamstva za brodogradilište, što će utjecati na konačne podatke.
Kako građani nezakonito smanjuju račune za plin i struju
Ma dobro, vidimo da Marić bar donekle zna upravljati dugom. Isplata milijardi za brodogradilište sigurno je udarac, no nije bio neočekivan... S druge strane, popustio je svima i potpuno promijenio smjer rada ove vlade, jer rashodovna strana proračuna raste 10 milijardi, to je puno više od rasta gospodarstva. Tako rastu i plaće državnih/javnih službenika, tako raste minimalac i sl. Uz to nezaustavljivo raste broj zaposlenih u javnom sektoru... Teško ćemo stići ijednu zemlju koja nas je prestigla, a samo gledamo kako nas Bugarska sustiže i čekamo kada će nas prestići... Sigurno da u svemu tome ne pomaže niti to da je postalo potpuno neisplativo pokrenti neki posao ovdje. Veliki udar napravljen je na mikro i mala poduzeća gdje su troškovi postali nevjerojatni... Ako imate ideju i pokušate pokrenuti posao, troškovi će krenuti i prije nego vam papiri budu gotovi, a ti mjesečni troškovi su ogromni. I onda kada shvatite da vam ne ide i pokušate zatvoriti firmu, onda shvatite kako vas je država prevarila i da ste bili totalna budala ovdje nešto pokušati... Očito je napravljena orjentacija na državne i velike tvrtke, malo poduzetništvo se želi uništiti. Toliko o Švicarskoj i njezinom modelu ili, u krajnjem slučaju, Irskoj koja je imala veliki rase, najveći u EU...