Razgovarali smo s premijerom Andrejom Plenkovićem nakon što je posjetio Grčku. Osvrnuo se na situaciju s migrantima na grčko-turskoj granici, a komentirao je i situaciju s koronavirusom. Cijeli intervju možete pročitati u subotu u prilogu Obzor.
Bili ste u Grčkoj na granici s Turskom. Kakva je situacija iz prve ruke?
– Pa posjet s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, predsjednicom Komisije Ursulom von der Leyen i predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem, na poziv našeg kolege i prijatelja Kyriakosa Mitsotakisa, bio je u dobrom trenutku i s pravom porukom. Najprije, posebno je važno da je ova vlada desnog centra, koju vodi gospodin Mitsotakis, promijenila politiku u odnosu na Ciprasovu vladu. Ovaj put grčka policija čuva grčku granicu i sprečava nezakonite migracije kopnenim putem iz Turske prema Grčkoj. I tako čuva sigurnost i sprečava ubrzavanje dinamike migracijsko-izbjegličkog vala na tzv. istočnoj mediteranskoj i zapadnoj balkanskoj ruti.
Znači li to da ne treba biti straha od većeg priljeva migranata?
–Trebamo svi biti na oprezu. Dakle ono što se dogodilo, prema informacijama koje imamo, riječ je o ljudima koji su već dulje vrijeme u Turskoj. Dakle, ovi ljudi koji su došli blizu tursko-grčke granice, to su ljudi koji su već neko vrijeme na teritoriju Turske. Oni su došli organizirano na taj prijelaz s informacijom da mogu ići prema Europi, prema Zapadu. Ta informacija nije točna. Grčke vlasti o tome govore. Upozoravaju da ne dolaze uzaludno do granice jer dalje neće biti pušteni. A to je upravo ona politika koja je dominantna na razini EU, da sprečava nezakonite migracije.
S druge strane, postoje nezakoniti prelasci prema grčkim otocima Kosu, Khíosu, Samosu, Lezbosu... To su te destinacije gdje će se odvijati pokušaj prelaska Egejskog mora. Tu također Grčka pokušava kontrolirati situaciju. Nešto je zahtjevnije nego na kopnenoj granici, ali vjerujemo da će današnji sastanak ministara unutarnjih poslova, kojim predsjedava ministar Božinović, biti bitan zbog upućivanja zaključaka koji će: a) dati potporu Grčkoj, b) pokazati punu solidarnost s Grčkom, poslati poruku da će se nezakonite migracije sprečavati, da ljudi migranti, izbjeglice ne smiju postati žrtve i u napokon poslati poruku Turskoj da se trebamo držati izjave iz 2016. i aranžmana koji su tada dogovoreni te tako graditi buduće odnose između Turske i EU.
Znači, situacija između 2015. i ova sada su različite?
Značajno su različite. Da je politika ove grčke vlade identična onoj prije pet godina, mi bismo već sada imali veliki broj ljudi koji se kreće kroz Grčku prema sjevernoj Makedoniji, prema Srbiji i BiH, a kasnije i prema Hrvatskoj. Tu situaciju sada nemamo, Grčka je štit vanjske granice Europe. Stabilnost cijelog ovog područja ovisi o učinkovitosti kontrole vanjske granice, to je grčka granica, isto tako i bugarska i turska, ali za sada tamo nema naznaka o dinamici.
Govori se o slanju hrvatske vojske na granice, koliko je to izgledni scenarij u ovom trenutku? Iako situacija nije toliko loša kao 2015. kada vojska nije izašla na granice. Stoga, zašto bi sada?
Dakle, u ovoj situaciji imate bitnu promjenu okolnosti. U odnosu na 2015. i 2016., bio je smanjen intenzitet na toj ruti za 98 posto, ono što je tada bilo sto posto, sad je eventualno dva posto. U kontekstu saznanja da postoji mogućnost da zaista golem broj ljudi krene prema zapadnoj Europi, logično je da sve države koje su na toj ruti nastoje napraviti plan kako reagirati. Hrvatsku granicu čuva hrvatska policija i tako će i ostati. U slučaju da se dogode neke izvanredne okolnosti, želimo sagledati mogućnost da u tom poslu odgovarajuću ulogu ima eventualno i hrvatska vojska, ako je to potrebno. To će, između ostalog, biti i jedna od točaka dnevnog reda sutrašnjeg sastanka Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Znači sastanak je sutra?
Sastanak je sutra. Ovo je tema u kojoj i Vlada i predsjednik i svi resori moraju imati vrlo blizak stav. I što se toga tiče, mislim da neće biti problema oko postizanja suglasja. Dominantna odgovornost je na Vladi. Imamo dvije istodobne krize, imamo krizu zbog potencijalnog migracijskog vala, a druga je širenje epidemije koronavirusa. Mi smo na vrijeme reagirali, pratili smo situaciju u Kini i Wuhanu, pratili situaciju u Europi, bili u kontaktu s WHO-om, okolnim zemljama i komisijom EU. Ministar Beroš predsjedao je jednim izvanrednim sastankom Vijeća za zdravstvo, ponovno će predsjedati u petak u Bruxellesu, kao što je Božinović danas. Danas su ovdje ministri obrane EU, za koji trenutak dolazi i glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, sutra stižu ministri vanjskih poslova. Neformalni smo sastanak pretvorili u formalni, gdje će biti rasprave o situaciji u Siriji kontekstualno s Turskom.
Ministar financija Marić organizirao je s predsjednikom Eurogrupe telefonski razgovor ministara financija da preliminarno procijene gospodarske i financije efekte koronavirusa u Europi, s obzirom na to da je to jedan mnogo širi fenomen za koji moramo imati spremne odgovore i zadržati stabilnost gospodarstva, voditi računa o situaciji, jer Hrvatska je turistička zemlja.
Želimo da naša reakcija bude precizno kalibrirana, kao što sve što smo do sada učinili i što činimo. A to je da štitimo javno zdravstvo i sigurnost naših građana. Provodimo sve odgovarajuće mjere. Zahvaljujem ministrima zdravstva, unutarnjih poslova, epidemiolozima, HZJZ-u, doktorici Markotić, svim ostalima, zdravstvenim djelatnicima i državnom inspektoratu na onome što su poduzeli do sada. Mi ćemo na ovaj način, objedinjenim djelovanjem civilne zaštite i svih resora voditi računa o sigurnosti hrvatskih građana.
Bojite li se koronavirusa?
Gledajte, važno je da svi mi imamo odgovarajuće mjere opreza, važno je da se peru ruke, da se izbjegavaju oni kontakti koji mogu biti rizični. Što se mene tiče, ja smo po defaultu izložen brojnim kontaktima jer sam stalno među ljudima, među našim prijateljima, među hrvatskim narodom. Imali smo mi ozbiljnijih kriza s kojima smo se suočili u mandatu, pa ćemo i ovu riješiti.
Izbjegavate li rukovanja?
Pa ja još nisam tu praksu ukinuo i ne namjeravam za sada, ali treba u svakom slučaju slijediti preporuke liječnika, to je moj savjet. Nije bitno što ja kažem, nego ono što kažu stručnjaci.
>>Cijeli razgovor s premijerom Andrejom Plenkovićem pročitajte u prilogu Obzor u tiskanom izdanju Večernjeg lista od subote.
Teniskim riječnikom rečeno Plenković je odigrao Grand Slam,bez izguljenog poena.