Na svakih sto stanovnika u radno-aktivnoj dobi (to je dob od navršenih 15 do 64 godina života) Hrvatska danas ima 33 osobe starije od 65 godine, i po tom je udjelu osma najstarija članica EU. Najstarije stanovništvo ima Italija, s udjelom starijih od 65 u radnoj populaciji od 36 posto, a najmlađe Irska i Island sa samo jednom starijom osobom od 65 godina na pet radno-aktivnih građana.
Demografi okupljeni oko Eurostata procjenjuju da će već za deset godina na svakih 100 radno aktivnih hrvatskih građana dolaziti 40 starijih od 65 godina, za dvadeset godina udio starijih će biti iznad 50 posto, a do kraja ovog stoljeća će se gotovo udvostručiti te će Hrvatska imati stopu starijeg stanovništva preko 60 posto. S takvim omjerom Hrvatska bi se progurala među pet najstarijih država u Europskoj uniji. Što će biti za deset, a kamoli za 80 godina velika je nepoznanica, no Eurostatove projekcije stanovništva temelje se na tri osnovna procesa koji utječu na demografska kretanja kao što su rađanje djece, smrtnost i migracije.
Da Europa godinama stari, nepovratan je smjer, a gubitak stanovništva zasad se nadomješta migracijama iz Azije, Afrike i ostalih siromašnih dijelova svijeta iz kojih mladi ljudi bježe trbuhom za kruhom. Prošle godine broj stanovnika Europske unije upravo se zbog migracija povećao za 900 tisuća, s tim što demografi vjeruju da će stanovništvo Europske unije imati uzlazni trend do 2026. godine, kada će se popeti na 449 milijuna, dva milijuna više nego što ima poslije Brexita, a nakon 2026. godine nepovratno će se osipati. U Europi više ljudi umire nego što ih se rađa još od 2012. godine, s tim što je lani EU imala približno 4,7 milijuna umrlih na 4,2 milijuna rođenih.
Njemačka ima najviše stanovnika (83,2 milijuna stanovnika) koji čine 18 posto ukupnog stanovništva, no demografi vjeruju da će ta zemlja, jednako kao i Francuska svoje manjkove nadoknađivati useljavanjem. Slijede Francuska sa 67 milijuna ili 15% ukupnog stanovništva, Italija (60 milijuna ili 13,5%), Španjolska (47 milijuna ili 10,6%) i Poljska (38 milijuna ili 8,5%). Četrnaest država članica ima od 1 jedan do pet posto stanovništva EU, dok je osam najmanjih ispod 1 posto, među kojima je i Hrvatska. Prema osnovnom scenariju Eurostata, do kraja stoljeća broj stanovnika sadašnjih članica EU će se smanjiti za gotovo sedam posto, odnosno za 31 milijun ljudi. To je kao da će nestati zemlja veličine Poljske.
Hrvatska bi po osnovnom scenariju do sredine stoljeća mogla ostati bez milijun stanovnika. Europa će s vremenom postati zajednica sve starijeg i sve ovisnijeg stanovništva. Kako se produljuje radni vijek, očekuje se da će se do kraja ovog stoljeća udio starijih od osamdeset godina više nego udvostručiti te će oni činiti 15 posto ukupnog stanovništva. Trenutačni problemi s pandemijom korone skrenuli su pažnju s demografskih problema, no čim se nađe neko rješenje za liječenje tog virusnog oboljenja, fokus će se vratiti na demografska kretanja.
Sve u službi migracije, pa i ovaj članak. No kako to mirite s gej agendom koju svakodnevno promičete?