“Privatna inicijativa u zdravstvu” naziv je posljednje jučerašnje panel-diskusije u sklopu konferencije “Hrvatska kakvu trebamo – budućnost hrvatskog zdravstva”.
Regresne aukcije
– Ako želimo imati kvalitetno i učinkovito zdravstvo, trebamo se prestati dijeliti na privatno i državno, jer sve je to hrvatsko zdravstvo – kazala je uvodno Jadranka Primorac, članica uprave Specijalne bolnice Sv. Katarina i čelnica Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb pri HUP-u. U nastavku je istaknula da su cijene usluga od HZZO-a toliko obezvrijeđene da taj problem što prije treba revidirati jer pod takvim uvjetima nije moguće kvalitetno obavljanje usluga. Ravnatelj kliničke bolnice Sv. Duh Mladen Bušić kazao je pak da ulaganje u preventivnu medicinu znači dugoročno smanjenje troškova, a na pitanje koje bi struke trebali biti ravnatelji bolnica, uzvratio je:
– Najmanje je bitno koje je struke ravnatelj, no potrebno je pritom ipak zadovoljiti tri uvjeta: da ravnatelj dolazi iz sustava, ima završen menadžment zdravstva i da je uz njega dobar tim.
Bušić je predložio i uvođenje tzv. regresne aukcije, da cijene proizvoda u zdravstvu idu na javnu aukciju s tim da se “cijena uvijek obara na niže”. Želju da se tržište uredi, posebno kada je riječ o dopunskom zdravstvenom osiguranju, iskazao je direktor Hrvatskog ureda za osiguranje Hrvoje Pauković apelirajući da se vladajući položaj HZZO-a “razrijedi”.
Preventivni pregledi
– Želimo transparentnu i javnu tržišnu utakmicu. Nažalost, lani je prikupljeno 163 milijuna kuna premije za dodatno zdravstveno osiguranje, što je manje nego prijašnjih godina. Stoga pozivamo sve u zdravstvenom sustavu na ponovno uvođenje poreznih olakšica za zdravstveno osiguranje, i osnovno i dodatno – kazao je Pauković dodajući potrebu povećanja broja ljudi koji kupuju dobrovoljno dopunsko osiguranje jer bi time i cijena takvog osiguranja bila tržišno povoljnija. Kada je riječ o cijeni lijekova, predsjednik uprave Medical Intertradea Radwan Joukhadar najprije je podsjetio da je u nas PDV na lijekove 25% pa zato ljudi lijekove idu kupovati izvan Hrvatske, da bi onda naglasio: “Veledrogerije ni na koji način ne utječu na cijenu lijekova. Usto, mi u drogerijama PDV plaćamo po dostavi, a ne po naplati lijeka”.
Na kraju sudionici su zaključili da se ne trebamo bojati “amerikanizacije” zdravstva, no da bismo unaprijedili i poboljšali zdravstveni sustav, trebalo bi preuzeti dobra rješenja i primjere iz europskih zdravstvenih sustava, osloniti se pritom i na “svoju pamet” te potaknuti stanovništvo na preventivne preglede da bi se smanjili troškovi za kronične bolesti.
Dr. Dražen Jurković: Kunu od svake prodane kutije cigareta HZZO-u
Ekonomisti stalno govore da je zdravstveni sustav neracionalan. Međutim, osim što je država godinama uplaćivala 2 mlrd. kuna manje u zdravstveni proračun, gospodarstvo je drugi problem. Učešće radno aktivnog stanovništva u zdravstvenom budžetu je 36,26%, a prosjek u EU je 41,12%. Hrvatska ima 280.000 manje osiguranika koji plaćaju no što bi imala da smo u europskom prosjeku. Tada bi sustav bio u boljoj poziciji. Među 19 naših prijedloga je onaj za financijsku samoodrživost, a to je porez na rizično ponašanje. Godišnje se u RH proda 400 milijuna kutija cigareta, po kunu od svake treba ići HZZO-u, kaže Jurković.
Dr. Tereza Šarić: Lijekovi jeftiniji, ali ih koristimo sve više
Ordinacije primarne zdravstvene zaštite su najviše opterećene bolestima dišnog sustava. No, u ordinaciju se dolazi uvelike zbog administracije (bolovanja, ispričnice). Prosječan broj kroničnih dijagnoza porastao je u 15-ak godina i to je najveće opterećenje u PZZ-u. Količina lijekova na recept raste zbog povećanog broja dijagnoza i time veće potrebe za lijekovima. Najveći udio imaju lijekovi za liječenje kardiovaskularnih bolesti.
Stalno pojeftinjenje lijekova dovelo je do smanjenja prosječnog izdatka po jednom receptu, no prosječan izdatak po osiguraniku raste zbog sve veće konzumacije lijekova za kronične bolesti, kaže T. Šarić, direktorica Promeritus savjetovanja
