U Vijećnici Hrvatske gospodarske komore (HGK) predstavljena je Analiza IT industrije od 2008. do 2017. godine kroz udio i dinamiku hrvatske IT industrije u nacionalnoj ekonomiji te kroz njenu usporedbu s drugim članicama Europske unije. Analizu, koja je rađena u listopadu ove godine, naručila je Udruga za informacijske tehnologije HGK s ciljem uvida u doprinos IT industrije nacionalnom gospodarstvu kroz zapošljivost, doprinos društvenom brutoproizvodu i obujmu poreznih prihoda koje generira te razini tehnoloških kompetencija i razvojno istraživačkog potencijala zemlje.
Potpredsjednik HGK za industriju i energetiku Tomislav Radoš predstavio je aktivnosti Udruge za IT HGK te najavio njene aktivnosti u sljedećoj godini. Predsjednik Udruge za IT HGK Nikola Dujmović, govoreći o motivima izrade studije, istaknuo je kako Udruženje nastoji biti suradnik države u razvoju IT-a čemu služi i analiza stanja u toj djelatnosti rađena prema međunarodnim standardima. Hrvatska je po razvijenosti IT-a u donjoj trećini ljestvice među članicama Europske unije
Reasearch manager Spana Dalibor Subotičanec naglasio je kako se izvoz IT industrije transformirao od 2008. do 2017. godine, izvoz uslužnih IT tvrtki imao je stalni rast unatoč krizi.
Dinamika hrvatske IT industrije
Kretanja u hrvatskoj IT industriji u zadnjoj dekadi može se podijeliti na dva podrazdoblja. Prvo je doba krize koje počinje oštrim padom prometa IT industrije u 2009. godini i stagnacijom u sljedeće dvije godine. Od 2012. godine počinje razdoblje oporavka i od tada IT ostvaruje kontinuirani godišnji rast od prosječno 7,5%. Rast prije krize (u razdoblju 1999. – 2008.) bio je 16% na godišnjoj razini. Kako se navodi u Analizi, da nije bilo krize, uz prosječnu stopu rasta od 10%, veličina hrvatske IT industrije dostigla bi 35 milijardi kuna.
Dinamika rasta nakon krize nije dovoljna za približavanje prosjeku Europske unije (EU28), osobito u segmentu prodaje na domaćem tržištu, navodi se u Analizi.
U 2008. godini ukupni prihod IT industrije bio je 15,02 milijardi kuna. Godina krize 2009. donijela je pad prihoda IT industrije od čak 10,9%. Nakon pada slijede 2 godine stagnacije, a u 2014. godini IT industrija je premašila do tada rekordnu 2008. godine dostigavši prihod od 15,9 milijardi kuna.
U razdoblju od 2008. do 2017. godine, prihod je rastao prosječnom godišnjom stopom rasta od 3,8% da bi u 2017. godini dosegnuo 21,1 milijardu.
U zadnjih 5 godina prihod IT tvrtki povećan je po prosječnoj godišnjoj stopi od 7,4%. Od toga promet IT industrije u zemlji raste 6,1%, a izvoz gotovo dvostruko brže, odnosno 11,3% godišnje. U istom razdoblju, promet ukupnog hrvatskog gospodarstva povećan je za 2,1%.
U strukturi prihoda hrvatske IT industrije preko 70% otpada na IT usluge, trgovci IT opremom sudjeluju s oko 26%, a proizvođači IT opreme i komponenata s manje od 3%.
Više od 28% prihoda hrvatske IT industrije dolazi iz izvoza. Najbrže raste izvoz IT uslužnih tvrtki, po prosječnoj godišnjoj stopi od 26%.
IT stvara nova radna mjesta
Broj zaposlenih u IT industriji u 2017. dosegao je 28.347, a u zadnjih 5 godina raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 8,5%, najviše kod IT uslužnih tvrtki za 14,2%. Istodobno, ukupan broj radnih mjesta u zemlji raste po stopi 1,2%.
Unatoč gospodarskoj krizi, od 2009. do 2017. godine IT industrija je stvorila 11.549 novih radnih mjesta. Prosječna godišnja stopa rasta zaposlenosti bila je 6%. U istom periodu u Hrvatskoj je izgubljeno 147.607 radnih mjesta.
Najveći generator novih radnih mjesta je segment uslužnih IT tvrtki koje su u promatranom periodu otvorile preko 8.000 novih radnih mjesta ili čak 71% svih novih radnih mjesta IT industrije.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u 2017. u zemlji je bilo 54 tisuća ICT specijalista. Od toga njih oko 26.000 radili su u IT industriji, nešto više od 6.000 kod telekom operatera, a oko 22.000 u IT odjelima tvrtki korisnika. U ukupnom broju zaposlenih IT profesionalci sudjeluju s 3,3%. Usporedbe radi, u EU28 taj je udio 3,7%.
2017. godine broj IT poduzeća u Hrvatskoj dosegao je 4.649 ili 4% ukupnog broja tvrtki u zemlji. Od toga s prihodom manjim od 100.000 kuna bilo je oko 1.200 poduzeća, a onih s prihodom većim od 100.000 oko 3.500. Udio najvećih 5 poduzeća u ukupnom prihodu u 2009. godini iznosio je 30%, da bi se u 2017. godini smanjio na 24%. Zabilježeno je povećanje IT uslužnih poduzeća te smanjenje distributera IT opreme i pružatelja IT outsourcing usluga.
Prema podacima Fine, prosječna neto plaća u hrvatskoj IT industriji u 2017. iznosila je 7.722 kuna i bila je 44% viša od prosječne neto plaće u ukupnom gospodarstvu.
EU IT Gap Index
Prošle godine hrvatska IT industrija dosegla je 40,5% prosjeka IT industrije u EU28. Da bi u sljedećih 5 godina dostigla taj prosjek, bio bi potreban prosječni godišnji rast EU28 Gap indeksa od 19,8%. Taj indeks čini više per capita pokazatelja.
U 2017. godini udio IT industrije u BDP-u bio je 1,8%, i time je pozicionirana među djelatnostima s manjim udjelima u hrvatskom društvenom bruto proizvodu. Međutim, s dinamikom rasta novostvorene vrijednosti u zadnjoj dekadi od 5,9%, zaostala je jedino za komunalnim djelatnostima koje imaju rast od 9,3%. IT industrija je rasla 7 puta brže od BDP-a Hrvatske. Profitna marža koju je u 2017. godini ostvarila IT industrija bila je 7,9%, što je za oko 10% više nego i u ukupnom gospodarstvu.
Nakon predstavljana održana je panel rasprava Hrvatska IT industrija – idućih pet godina kojom je moderirao Aron Paulić iz Buga, a na kojoj su sudjelovali autor studije analitičar Omnia Consulta Boris Žitnik, Ivan Maglić iz Calisto/Gartner Adriatica, Anita Cvetić Oreščanin iz Poslovne Inteligencije i članica CISexa, dopredsjednik HUP-ove ICT Udruge Hrvoje Balen i predsjednik Udruge za IT HGK Nikola Dujmović.
Hrvatska ministarstva i agencije i sve ostalo su bankomati za tzv.domace dobavljace informaticke opreme i usluga ..