Hrvatski građani više vjeruju institucijama Europske unije nego domaćoj Vladi, pokazalo je istraživanje Eurofounda iz Dublina, vodeće europske nevladine organizacije za istraživanje tržišta rada i kvalitete života. Na ljestvici od jedan do deset hrvatski su građani svoju Vladu ocijenili s 2,9, dok su vodstvu Europske unije dali ocjenu 4,2. Na početku epidemije u travnju Plenkovićeva ekipa ocijenjena je četvorkom, ali do srpnja to se povjerenje izgubilo.
Podsjećamo, u tom je razdoblju HDZ potvrdio mandat, a Andrej Plenković osvojio znatan broj glasova. Lošije od hrvatske Vlade u istraživanju Eurofounda prošla je jedino vladajuća ekipa u Poljskoj, koju su njihovi građani ocijenili s 2,4. Na začelju su još Bugari, Mađari, Slovenci, Rumunji, Česi i Belgijci, dok najveće povjerenje u poteze nacionalnih vlasti imaju Skandinavci, Nijemci, Irci, Portugalci i Austrijanci! Povjerenje u vodstvo bilo je samo jedna od tema istraživanja kvalitete života i tržišta rada provedenog među gotovo 90 tisuća ispitanika u zemljama članicama EU.
Pljuštali otkazi
- Desetljeće napretka u smanjenju međugeneracijske i rodne nejednakosti nestalo je u samo šest mjeseci pod razornim djelovanjem karantene i koronaepidemije - zaključuju autori studije.
Mladi, žene te nezaposleni apsolutni su gubitnici koronakrize u svim članicama Europske unije. Mnoge su zemlje uložile znatna sredstva da bi sačuvale zaposlenost, no taj novac očito nije sačuvao najranjiviju populaciju. Najmanje je otkaza, navodi Eurofound, bilo u Švedskoj, u kojoj je samo tri posto ispitanih zbog COVID-19 ostalo bez posla, u usporedbi sa 16 posto Španjolaca, gdje je svaki sedmi ispitanik završio na ulici. Ta je zemlja uz Italiju bila jedna od najpogođenijih u prvom valu, a veliko širenje virusa prisutno je i sada.
Otkazi su prštali i na Cipru, u Grčkoj, Mađarskoj, Letoniji (12-15 posto), dok se Hrvatska našla u grupi zemalja u kojima je posljednjih šest mjeseci bez posla ostao svaki jedanaesti sudionik istraživanja, odnosno devet posto. Mahom su otkaze dobivali mlađi ljudi, s tim što su žene češće ostajale bez posla, a one koje su sačuvale radno mjesto pod velikim su pritiskom te se žale na nerazmjeran pad ravnoteže između poslovnog i privatnog života.
- Pokazalo se da su mladi dobna skupina koja je najmarginaliziranija ograničenjima i karantenom. Velik broj mladih, neovisno žive li u Mađarskoj, Bugarskoj ili Švedskoj, osjećaju socijalnu isključenost, depresivni su te ne očekuju skore pozitivne promjene u svom životu. Majke koje imaju djecu mlađu od 12 godina požalile su se na izniman stres u povezivanju poslovnih obaveza s brigom o djeci i obitelji. Ispitanici na jugu i istoku pesimističniji su te više od građana na bogatijem zapadu Europe vjeruju da će u sljedeća tri mjeseca ostati bez posla. Juan Menéndez-Valdés, direktor Eurofounda, kazao je da kriza ipak nije izvan naše kontrole te su se financijske potpore pokazale učinkovitima u smanjenju financijskih teškoća. Iako su se zadovoljstvo životom i optimizam povećali od travnja, mladi su se ljudi i u srpnju osjećali isključenima iz društva te su i dalje bili u najvećem riziku od depresije u odnosu na ostale dobne skupine stanovništva.
- Dođe li do drugog vala zaključavanja, bit će jako važno obratiti pozornost na specifičnu situaciju mladih i pokušati riješiti njihov osjećaj usamljenosti, depresije i tjeskobe - zaključuju autori studije.
>> VIDEO Psiholozi: Očekujemo porast tjeskobe i depresije kod mladih
Istraživanje je provedeno u dva navrata, u travnju i u srpnju, a pokazalo se da je u srpnju povjerenje u EU poraslo u svim članicama u odnosu na travanj, dok je gotovo svugdje povjerenje u nacionalne vlade palo, s izuzetkom stabilne Njemačke te rasta povjerenja u poteze nacionalnih vlada u Italiji i Španjolskoj. Ipak, neki oblik državne pomoći i potpore dobio je svaki peti ispitanik, a najlošije su, izgleda, prolazili ljudi koji su i prije korone bili nezaposleni te su ih vlade ostavile na cjedilu i pustile da se oslanjaju na neformalnu podršku, pomoć obitelji i slično. Samozaposleni su najviše profitirali od državnih potpora te im je pogled na vlastitu financijsku situaciju bio pozitivniji u srpnju nego u travnju.
Slabo stojimo s ušteđevinom
Hrvatska je imala najveći broj ispitanika (23 posto) koji su se žalili da njihovo kućanstvo jedva spaja kraj s krajem. Takvih je, naprimjer, u Danskoj bilo samo dva posto. Najmanje prigovora tog tipa bilo je među građanima srednje i starije životne dobi. U jeku pandemije COVID-19 u travnju 56% ispitanika reklo je da bez stalnih primanja ne mogu održati postojeći životni standard dulje od tri mjeseca. Kod nas je takvih dvije trećine.
Primjerice, četiri od deset ispitanih u Hrvatskoj nema nikakve štednje, što znači da bi bez prihoda odmah dospjeli na socijalnu skrb. Nešto više od trećine hrvatskih građana reklo je da bi sa štednjom moglo preživjeti do tri mjeseca, 12 posto Hrvata vjeruje da bi s onim što imaju preživjelo 3-6 mjeseci, osam posto izdržalo bi do godine dana, a tek šest od njih sto ima rezervu za dulje od godinu dana.
Nije Hrvatska u krizi zbog Zakona o radu nego zbog opskurnih likova kao oni koji su sinoć bili u studiju Otvorenog. Direktor HUP-a koji nikad nije bio poslodavac, predsjednik HGK-a koji nikad nije bio gospodarstvenik i ministar bez dana radnog staža ali s pedigreom stranačke dinastije. Kome bi sada trebali vjerovati?