Prema izvješću Upravnog vijeća HZZO-a, izdatci za privremenu nesposobnost za rad u 2014. godini u cijeloj Hrvatskoj manji su za 69 milijuna kuna ili za 6,93 posto nego prethodne godine, piše Glas Slavonije.
Stopa privremene nesposobnosti za rad tako je smanjena u godinu dana na 2,76 posto dok je u godini ranije iznosila 2,85 posto. To znači da su prošle godine Hrvati na bolovanju proveli 478.930 dana manje nego godinu danije.
U 2014. godini HZZO je proveo 4973 kontrole pri ugovornim partnerima. U 62 posto njih nisu utvrđene nepravilnosti, dok je za 606 bolovanja izrečena opomena, za 776 opomena s naplatom štete, a za 378 opomena s novčanom kaznom te 95 opomena s novčanom kaznom i naplatom štete. U 10 slučajeva HZZO je izrekao opomenu pred raskid ugovora, a pokrenut je i jedan postupak za raskid ugovora.
Najveća stopa privremene nesposobnosti za rad u 2014. godini zabilježena je na području regionalnog ureda Zagreb 3,10 posto, a najmanja na području Virovitice i iznosi 2,14 posto. Regionalni ured Osijek u 2014. godini bilježi stopu privremene nesposobnosti za rad od 2,52, odnosno između 20 regionalnih i područnih službi HZZO-a, Regionalni ured Osijek je na 11. mjestu prema visini stope privremena nesposobnost za rad. U Osijeku najviše na bolovanje odlaze radnici u djelatnostima prerađivačke industrije, ali i oni iz djelatnosti zdravstvene zaštite i socijalne skrbi, te trgovine na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala.
>> I to rade: Liječnik založio ugovor s HZZO-om za kredit u banci
Zagrebčani su na vrhu jer u Zagrebu još jedino i ima nešto malo posla, ostali ni ne mogu ići na bolovanje kad su nezaposleni ili ako odeš na bolovanje postaneš nezaposlen (što je slučaj u većini slavonskih firmi)