Japanski ministar vanjskih poslova Taro Kono danas dolazi u posjet hrvatskom kolegi Gordanu Grliću Radmanu. Za Večernji list ekskluzivno je govorio o tome kako je njegov otac, također kao japanski šef diplomacije, posjetio Hrvatsku prije 24 godine, a u Zagreb je stigao neposredno prije vojne akcije Bljesak. Razgovarali smo o prilikama koje hrvatskim vinarima predstavlja tamošnje tržište te o vrijednostima koje dijele Europska unija i Japan.
U povodu čega stižete u Hrvatsku?
Japanska i hrvatska reprezentacija već dva puta susretale su se na Svjetskim nogometnim prvenstvima, u Francuskoj 1998. i u Njemačkoj 2006. Kao rezultat ovih dviju utakmica popularnost Hrvatske u Japanu je narasla, znatno se povećao i broj japanskih turista koji posjećuju Hrvatsku.
Za usporedbu, 2003. godine Hrvatsku je posjetilo oko 15.000 japanskih turista, dok posljednjih godina Hrvatsku posjećuje u prosjeku oko 150.000 japanskih turista, te se osjeća sve veća bliskost između dvaju naroda. Ovog puta posjećujem Hrvatsku prvi put nakon 24 godine kao japanski ministar vanjskih poslova. Hrvatsku je prije 24 godine posjetio moj otac Kono Yohei, također kao ministar vanjskih poslova. Čast mi je da nakon oca ovaj put ja mogu posjetiti Hrvatsku prema kojoj osjećam posebnu bliskost.
Koja je glavna svrha današnjeg posjeta Zagrebu?
Svrha ovog posjeta je ojačati bilateralne odnose naših dviju zemalja kroz razgovore koji su sve aktivniji na različitim razinama. Hrvatska je članica Europske unije te važan partner s kojim dijelimo temeljne vrijednosti poput vladavine prava i demokracije. Kada se Europa suočava s raznim unutarnjim i vanjskih izazovima, postaju nam sve bitniji odnosi s Hrvatskom koja igra ulogu mosta između Europske unije i zemalja zapadnog Balkana.
Japan podržava ujedinjenu Europu sa zajedničkim temeljnim vrijednostima. S tog gledišta, jedan od ciljeva ovog posjeta je potvrditi suradnju na razini Europske unije s Hrvatskom koja će u prvoj polovini 2020. predsjedati Unijom, i koja aktivno provodi komunikaciju o europskom članstvu Zapadnog Balkana.
Bilateralni odnosi dviju zemalja iznimno su dobri. Kako se u budućnosti može ojačati gospodarska suradnja Japana i Hrvatske?
U bilateralnim odnosima posebno se želim usredotočiti na jačanje gospodarskih veza. Uvjeren sam da će Sporazum o gospodarskom partnerstvu između Japana i Europske Unije (EPA) koji je stupio na snagu u veljači ove godine biti vjetar u leđa za širenje trgovine i ulaganja u obje zemlje. Što se tiče trgovinskih odnosa naših dviju zemalja, zahvaljujući uspjehu uzgoja tune u kojem sudjeluje japanska tvrtka, Japan godišnje uveze oko 2.000 tona tune iz Hrvatske, što čini oko 50% hrvatskog izvoza u Japan. Kvaliteta tune uzgojene u Hrvatskoj visoko je cijenjena i u Japanu, te je postala važan dio „washokua“ tj. japanske hrane koja je od 2013. godine registrirana na UNESCO-ovu popisu nematerijalne kulturne baštine. Vrlo sam sretan što Japan i Hrvatsku povezuje tuna koja je omiljena hrana svakog Japanca.
Gospodarska povezanost kroz tunu uspješan je primjer ekonomske razmjene između dviju zemalja. I tvrtka Yazaki, koja se bavi ožičenjima za automobile, također pridonosi zapošljavanjem visokokvalificirane hrvatske radne snage. Važno je prikupiti još više uspješnih primjera poput ovih, te očekujem aktivnu potporu hrvatske Vlade kako bi japanske tvrtke bile dobro informirane o hrvatskom gospodarstvu i prilikama za suradnju.
EU i Japan potpisali su trgovinski sporazum, kakvi su efekti u ovih prvih šest mjeseci?
Sporazum o gospodarskom partnerstvu između EU i Japana (EPA) stupio je na snagu 1. veljače ove godine čime je stvoreno slobodno i napredno tržište koje obuhvaća 600 milijuna ljudi, oko 30 posto svjetskog BDP-a i oko 40 posto svjetske trgovine. Najveće je to tržište u svijetu.
Od svih gospodarskih partnerstava koje je Japan do sad sklopio, ovo je najaktivniji i doprinosi razvoju trgovine i ulaganja između Japana i Europske unije. Na primjer, od potpisivanja sporazuma, promet trgovine vina u prva tri mjeseca povećao se za 30% u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Što mislite, kakvu korist od ovog sporazuma možemo očekivati u budućnosti?
Vjerujem da i japansko-hrvatska gospodarska razmjena ima šansu za uzlet u sklopu tog sporazuma. Na primjer, očekuje se povećana distribucija kvalitetnih hrvatskih vina u Japanu. Nakon tune, hrvatska vina mogla bi biti nastavak uspješnog primjera gospodarske razmjene između dviju zemalja. Osim toga, EPA ima strateški značaj kad se svijetom širi pokret protekcionizma, tj. tim sporazumom Japan i Europska unija, koji dijele osnovne vrijednosti, dižu visoko svoju zastavu kao nositelji slobodne trgovine te pokazuju cijelom svijetu nepokolebljivu političku volju da snažno promoviraju slobodnu trgovinu.
Ovaj sporazum podigao je partnerstvo između Japana i EU na novu razinu. Japan želi nastaviti blisko surađivati s Europom za održavanje slobodnog i otvorenog sustava međunarodne ekonomije i postizanje gospodarskog blagostanja, na područjima poput reforme Svjetske trgovinske organizacije, jačanje povezanosti Azije i Europe kroz razvoj kvalitetne infrastrukture, promociju DFFT-a (Data Free Flow With Trust) i dr.
