Dan nakon provedenih izbora u BiH nemoguće je reći kako će i koje stranke formirati vlast na državnoj i entitetskoj razini. Ono što je neupitno jest novi sastav Predsjedništva BiH, tijela koje je na vrhu piramide vlasti, ali čije je značenje više simboličko nego suštinsko imajući na umu njegove ograničene ustavne ovlasti.
Teško da bi se rezultati po kojima su u Predsjedništvo BiH izabrani Željko Komšić, Milorad Dodik i Šefik Džaferović mogli smatrati iznenađenjem. Iako je formalno riječ o hrvatskom, srpskom i bošnjačkom članu, više je nego jasno da su u Federaciji BiH trostruko brojniji Bošnjaci izabrali i svog i hrvatskog predstavnika. Usprkos apelima i pozivima bošnjačkim biračima da ne nameću Hrvatima predstavnika u državnom predsjedništvu, Komšić je dobio gotovo 200 tisuća glasova, što je za bilo kojeg kandidata koji pretendira na hrvatsko biračko tijelo nedostižna brojka. Pa je tako i Dragan Čović, usprkos najvećoj potpori birača do sada, ostao iza Komšića.
Ojačani Dodik
To što su Bošnjaci treći put Hrvatima izabrali Komšića sigurno će se negativno odraziti na njihove međunacionalne odnose, a vrlo moguće i na uspostavu vlasti na svim razinama. Dodatno će biti pojačana i odbojnost Hrvata prema ovako ustrojenoj BiH, državi u kojoj se ne poštuje njihova izborna volja kao konstitutivnog naroda. Jer, Komšić je legalan, ali ne i legitiman hrvatski član Predsjedništva BiH.
Komšićeva pobjeda mogla bi ohrabriti bošnjačke političke stranke da iskoriste i druge manjkavosti izbornog sustava u BiH i pokušaju Hrvate potpuno istisnuti iz vlasti na državnoj i federalnoj razini. Uostalom, takav scenarij je već viđen 2001. i 2011. Prepreka bi im mogao biti prilično dobar izborni rezultat koalicije predvođene HDZ-om, za koju je glasovalo više od dvije trećine hrvatskih birača. Ova koalicija je, kao i Čović za Predsjedništvo BiH, dobila rekordnu potporu u zadnjih 20 godina. No, zbog malobrojnosti hrvatskog biračkog tijela i spornih izbornih pravila, ni to ne mora biti dovoljno za ulazak u vlast.
Razgovor s Draganom Čovićem (1. dio)
Onaj koga će biti teško isključiti iz bilo kakvih pregovora o vlasti na državnoj razini je Milorad Dodik. Čelnik SNSD-a prilično uvjerljivo je dobio utrku za srpskog člana Predsjedništva BiH (koji se bira iz RS kao izborne jedinice). Već je najavio da neće odustati od svoje dosadašnje politike, a to znači čvrsta obrana autonomije entiteta Republike Srpske i nacionalnih interesa Srba u BiH. Političko Sarajevo se sigurno ne raduje njegovom ulasku u državno predsjedništvo, jer se pribojavaju opstrukcija. Iako je Komšić dio bošnjačkih glasova dobio na priči kako mu je cilj da u Predsjedništvu BiH „bude 2:1 za probosanske snage“, odnosno da Dodik i Čović „ne ovladaju Predsjedništvom“, taj omjer zapravo znači vrlo malo. Pokazalo se to i za vrijeme prethodna dva Komšićeva mandata, kada on u suradnji s bošnjačkim članovima nije uspio nametnuti ni jednu odluku protiv koje je bio srpski član.
A da će Predsjedništvo BiH u novom sastavu teško dolaziti do kompromisa o bilo kojem pitanju, jasno je već iz politike pa i osobnog profila Dodika i Komšića. Ne samo da su na potpuno suprotstavljenim političkim stajalištima, već i njihov politički pristup i temperament mogućnost bilo kakvog međusobnog dogovora svode na minimum. Obojica su poznati po robusnom političkom stilu i nastupu, često reagiraju impulzivno i ishitreno, što u političkoj areni kakva je bosanskohercegovačka često za rezultat ima dugotrajne i iscrpljujuće političke i institucionalne krize.
Razgovor s Draganom Čovićem (2. dio)
Pitanje je kako će se u takvom ambijentu i društvu snaći novoizabrani bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović. Političar s golemim parlamentarnim iskustvom važi za majstora procedura, ali njegova politička karizma vrlo je upitna. On svoju izbornu pobjedu prije svega ima zahvaliti ustrojenoj stranačkoj organizaciji SDA i discipliniranom biračkom tijelu. Skoro je sigurno da izvan SDA Džaferović da i nije imao glasača. Osim što je po prirodi smireniji od dvojice kolega u Predsjedništvu BiH, Džaferoviću bi problem u radu mogla predstavljati i stvarna politička moć koju (ne) posjeduje.
On slovi kao čovjek od povjerenja lidera SDA i sada već bivšeg člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića. Mnogi, pa čak i u samoj stranci, smatraju da je Džaferović promoviran u stranačkog kandidata kako bi Izetbegović i nakon odlaska iz Predsjedništva BiH potpuno kontrolirao situaciju. Uvjeren je da mu Džaferović neće zabiti „nož u leđa“, što se za neke druge istaknute dužnosnike SDA ne bi moglo jamčiti. Izvjesno je da će Džaferović provoditi politiku kreiranu u središnjici SDA.
Razgovor s Draganom Čovićem (3. dio)
Prve najave, svakako, govore da će formiranje vlasti ići vrlo teško. Već spomenuta bošnjačka praksa isključivanja Hrvata iz vlasti ovisit će o sastavu federalnog Doma naroda, ali i nekih drugih stvari. Primjerice, Milorad Dodik je već najavio „partnerstvo s HDZ-om“ na državnoj razini i zamisao da im se u obnašanju vlasti pridruži stranka “koja bude većinska kod Bošnjaka”.
– Napravit ćemo partnerstvo s HDZ-om, a ne vidim zašto ne bi bilo strukture Vijeća ministara i rukovodstva parlamenta BiH. Ako SDP bude većinski kod Bošnjaka, bit će SDP, ako bude SDA, nemam ništa protiv. Ja to ne mogu birati, bitno nam je da imamo čvrstu politiku koja će se tamo voditi – izjavio je Dodik.
SDA, kao uostalom i SDP, nerado će ući u takav politički savez, ali pitanje je hoće li imati i kakvu alternativu. Njihovi dosadašnji partneri iz RS u državnoj vlasti prošli su lošije nego na prethodnim izborima i teško će osigurati potrebne mandate za opstanak u vlasti. Pregovaračka pozicija Milorada Dodika danas je mnogo povoljnija nego prije četiri godine.
Za sada nema ni reakcija međunarodne zajednice koja se nerijetko miješala u uspostavu i djelovanje vlasti u BiH. Dodik slovi kao „ruski čovjek“ i osim što je na američkoj crnoj listi, u ozbiljnom je personalnom sukobu s američkom veleposlanicom u BiH.
Prvi čestitao Vučić
Neizvjesno je kako će Komšićev izbor utjecati na odnose u regiji. Komšić je žestok kritičar hrvatske politike prema BiH, a odmah nakon izbora najavio je tužbu protiv RH zbog Pelješkog mosta. Hrvatski premijer Andrej Plenković poručio je jučer, pak, da izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda scenarij koji nije dobar za hrvatski narod, ali ni općenito za tu državu. Dodao je, ipak, da Hrvatska ostaje najveći i najiskreniji saveznik BiH u EU.
Oglasio se jučer I srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić, koji je također često na meti Željka Komšića zbog suradnje s Dodikom. Vučić je prvi čestitao novim članovima Predsjedništva BiH.
– Nadam se i radujem se još boljoj suradnji s BiH i RS – rekao je Vučić i dodao je za njega najvažnije očuvanje mira i stabilnosti u regiji.
Treba proglasit HRHB i to je to. Treci entitet. Ovako dugo nece ici.Drugo treba povecati natalitet Hrvati u BIH jednostavno nestaju. Vidit cete za cetri god sta ce biti ako se nesto ne rjesi.Ti muslimani su najgori uvlacili se Srbima dok je bila juga. Di su god mogli opanjkali su i ocrnili hrvate. To su paraziti i smecad najveca.A sve ovamo glume .A svake god u Hrvatskoj ih vise i više.