Čini se da su Hrvati predodređeni tražiti sreću u Njemačkoj, bez obzira na društveno uređenje u kojem žive. Za razliku od starih iseljenika, mladi ne osjećaju veliku nostalgiju prema domovini i žive u „dvije države“.
„Oni svoj narod ne slušaju i ne rade u njegovu interesu. Oni su ga i natjerali u migraciju. Žalosno je što mladi ljudi i mlade obitelji napuštaju ovu lijepu zemlju, a njih nije briga", samo je jedan od brojnih komentara prikupljenih u istraživanju „Iseljavanje Hrvata u Njemačku – EU Migracijski val“, piše Deutsche Welle. Ovim opsežnim ispitivanjem obuhvaćeno je 1200 hrvatskih iseljenika, a vodio ga je dr. Tado Jurić s Odjela za povijest Hrvatskog katoličkog sveučilišta u Zagrebu, o čemu će u siječnju iduće godine objaviti istoimenu knjigu.
Zadovoljstvo novim životom u Njemačkoj iskazalo je čak 79% ispitanika, dok ih je samo 3% reklo da nisu zadovoljni. Njemačkom plaćom zadovoljno je 73% ispitanih, dok je nezadovoljnih 5%. Poklapa se to i s dominantnim stavom iskazanim kroz novinske priloge u kojima vidimo iseljenike koji hvale novi život i onda kad rade posao ispod razine njihova obrazovanja i žive u lošijim stambenim uvjetima. Primjetan je i vrlo naglašen bijes prema domovini.
Teško je biti iskren prema sebi
„Zasigurno se možemo pitati koliko je netko iskren prema samom sebi kada se nalazi u situaciji borbe i kada sve napore uloži u neki veliki životni pothvat. Svako seljenje teško je i sadrži neugodu, a vrlo često i traumu. Čovjek, kada želi opravdati svoj potez, racionalizirat će svoju odluku kako se ne bi morao suočiti s neugodnim istinama i posljedicama. S druge strane, mora se i motivirati za bilo kakav veliki potez u životu pa je logično da će stvari gledati u ljepšem svjetlu no što su one ustvari. Kad su ljudi u procesu stvaranja nove životne priče, ne smiju pogledati stvarnost kakva jest“, kaže ovaj doktor političkih znanosti i povijesti koji je i sam tijekom doktorskog studija živio u Njemačkoj.
Prava je vrijednost ovakvih istraživanja, dodaje, njihova buduća usporedba s istraživanjima koja će se raditi za otprilike pet godina kada će i razmišljanja iseljenika biti vjerojatno objektivnija i više temeljena na realnom iskustvu. „Prevladava dojam da su mladi izgubili nadu u ovu zemlju. Izgubili su vjeru da stvari mogu izići nabolje. U Njemačkoj, gdje brojni iseljenici objektivno znatno teže žive nego što bi ikada živjeli u domovini, gaje nadu da će jednom biti bolje, a kod nas su je izgubili“, kaže Jurić.
Cijeli članak pročitajte OVDJE.
Pogledajte i galeriju: Što će se promijeniti uvođenjem eura i hoće li sve poskupjeti
evo ja sam otiso prije 30 godina. nisam otiso je sam bio gladan i zedan nego jer sam htijeo vise .evo u tih 30 godina kad god da ste me pitali dali sam zadovoljan reko bi da jesam ali uu sebi bi si mislijo da nisam jer covijek nikad nije zadovoljan uvijek zeli jos vise. ustvari mi smo svi nezadovoljni i ostacemo nezadovoljni jer si necemo nikad ostvariti takav zivot koji gledamo svakodnevno po tim hollywoodskim Filmovima i sapunicama koje nam svakodnevno reprezentiraju na TV