"Koronavirus uzima i uzimat će žrtve no pandemija će proći. Od tumora je u 2018., u jednoj godini, u svijetu umrlo 9,5 milijuna ljudi, i taj broj će nažalost rasti u godinama i desetljećima pred nama. Bojim se da će uz ovo svi ti ljudi koji sada pate ili su na liječenju biti zapostavljeni u svemu ovome te su oni kolateralna žrtva virusa. Rak nije nekakav spektakularan nego tihi i masovni ubojica koji će ostati naš problem", govori nam prof.dr.sc. Zdenko Herceg, znanstvenik iz Međunarodnog instituta za istraživanje raka pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji.
Cijenjeni istraživač međunarodnog ugleda vodi laboratorij u spomenutoj instituciji te govori upravo ono što je sada “pod tepihom” praktički u cijelom svijetu. Opterećeni zdravstveni sustav ili kao u tolikim europskim zemljama sustavi krahirani koronavirusom ne mogu pružati ni elementarnu zdravstvenu skrb, a na čekanje su stavljeni toliki pacijenti. Oni koji vremena za čekanje nemaju.
"Novi koronavirus jest ozbiljan, ali kad stavimo sve u globalni kontekst izgleda da smo se mi naviknuli na rak, tihog ubojicu, te smo izgleda anestezirani na patnju i smrt toliko ljudi. Znam osobno mnoge koji su na teškim tretmanima radi tumora i oni će sigurno osjetiti posljedice svega ovoga i pretrpanih bolničkih kapaciteta. Kada sve prođe, a proći će pandemija, preostaje nam taj problem i moramo se fokusirati na ono što zapravo ubija najviše ljudi", ispričao je prof. Herceg koji i sam kao građanin Francuske doživljava i proživljava pandemiju koronavirusa.
Posljednjih dana tamo je, uz sve poraznije podatke o oboljelima i umrlima, aktualna priča o zaključku prof. Didiera Raoulta kako klorokin (u kombinaciji s azitromicinom, lijekom koji su izumili hrvatski znanstvenici) djeluje protiv koronavirusa. Kako će nam ispričati prof. Herceg, Raoult je priznat stručnjak i znanstvenik oko čijeg je rada o spomenutoj kombinaciji lijekova nastala neviđena debata.
"Kod njega su ispred laboratorija u Marseilleu redovi ljudi… Iz znanstvenog aspekta svaki lijek mora proći rigorozne kontrole, ali kad imaš situaciju da ljudi umiru, čovjeku na aparatima ne možemo reći “oprostite, ne znamo je li lijek dovoljno siguran i učinkovit”. Činjenica je da je njegova studija vrlo ograničena, i desetine pokusa su u tijeku koji će dati odgovor narednih dana, ali klorokin, inače lijek za malariju, je dostupan, jeftin i relativno siguran. Interesantno, klorokin su pronašli francuski znanstvenici 1820. godine i pitam se što bi bilo da je to novi lijek, na kojem bi moćne farmaceutske kuće mogle dobro zaraditi. Sada su se obrušili na tog čovjeka što je po meni hipokrizija. Nemaš pomoć za ljude koji umiru, a kritiziraš nekoga tko daje nekakvu nadu. K tome, vlasti su svakodnevno ponavljale da nema nikakvog temelja da se primjena klorokina propisuje, da bi ministar zdravstva prije dva dana odobrio upotrebu u vrlo teškim slučajevima. Da paradoks bude još veći, prof. Raoult tvrdi da bi se klorokin trebao primijeniti u ranijoj fazi prije nego bolest eskalira, dok službene upute striktno propisuju upotrebu kod kritičnih slučajeva. Još uvijek je misteriozno zašto bi ta kombinacija pomogla bolesnicima, ne moramo znati kako nešto djeluje ako djeluje i može biti efikasno. Na prvu nema puno smisla dati antibiotik s nekim antiviralnim lijekom za drugi virus, ali mi ne znamo dovoljno novi koronavirus. On ne napada samo pluća nego i druge organe, ljudi gube osjećaj okusa i njuha (simptom koji su francuski doktori prvi primijetili) znači da vjerojatno napada i živčane stanice. Nije isključivo da ova kombinacija donekle suzbija nekakve sekundarne reakcije i supresira imunološki sustav jer pretjerana reakcija na virus dovodi do problema, do otkazivanja pluća. Brzo će se vidjeti da li je Raoult genije ili lažni prorok", objašnjava nam prof. Herceg dodajući da se taj francuski profesor povukao iz tamošnjeg kriznog stožera jer mu se nije svidjelo kako to sve ide u priči s epidemijom u toj zemlji.
VIDEO: Intervju sa znanstvenikom Igorom Rudanom o koronavirusu
A među ostalim “francuska priča” je išla i tako da su u nedjelju 15. ožujka ohrabrivali ljude da što više izađu na lokalne izbore, a dan kasnije ih zatvorili u kuće. Dakle, zaključit će ovaj znanstvenik, dominantna je politika i održavanje pozitivne slike…
"Svjedočili smo također kopernikanskom obratu kad su zagovornici totalnog liberalizma i globalizacije bez granica (i tako uporno odbijali zatvoriti granice na vrijeme) sada to učinili, ali prekasno i s posljedicama koje vidimo. Čini se da se preobrat nije dogodio samo među političkim elitama nego i u društvu općenito gdje najednom svi govore da je bitna država, da su važne granice, ljudsko zdravlje i okoliš, a ne samo ekonomski rast", govori ovaj znanstvenik dodajući da svjedoči generalnom i masovnom javnom angažmanu kolega kojih većinu dobro poznaje te nije siguran u kvalitetu zaključaka koji se olako dijele u smislu savjeta ljudima naspram novog koronavirusa.
Jer, podvlači, mi taj virus još ne poznajemo i prva linija obrane može jedino u ovom trenutku biti izbjegavanje kontakta s virusom.
"Budući da se epidemija COVID-19 virusa širi na mnoge zemlje uključujući i Hrvatsku, pitanje je kako osigurati da sustav funkcionira i kako umanjiti kolateralnu štetu koju će oboljeli od raka osjetiti. Tu je osobito delikatno pitanje za one koji su na imunosupresivnim terapijama, a tu spadaju i djeca. Već sada trebamo razmišljati kako dalje nakon epidemije. Tu centralno mjesto mora imati prevencija, ne samo zaraznih bolesti nego i prevencija malignih oboljenja koja ostaju glavna (iako ne toliko spektakularna) ugroza. Ova epidemija je još jednom pokazala da je potrebno više ulaganja u istraživanja vezano za prevenciju , a ne samo iznalaženju lijekova", zaključuje prof. Herceg.
