Istraga o malverzacijama u Hrvatskoj poštanskoj banci, čiji su čelnici osumnjičeni za plasiranje rizičnih kredita u toj banci, prema svemu sudeći, uskoro bi trebala dobiti svoj nastavak.
Naime, kako piše internetski portal iPress, HPB je 2007. i 2008. godine dao 88,8 milijuna kuna kredita tvrtki Nominat d.o.o. sa sjedištem u Zagrebu, uz založno pravo na zemljište u Dugoj Uvali, u neposrednoj blizini već izgrađenog hotela i turističkog naselja Croatia, koje je službeno procijenjeno na svega 755.900 kuna.
Portal nadalje navodi da je jedan od sumnjivih poslova koji se dogodio u Dugoj Uvali i kupovina, odnosno knjiženje javnosti malo poznate tvrtke Nominat na 94.283 četvornih metara šumskog zemljišta, kojim se potom baratalo kao pokrićem za višemilijunske kredite kod HPB-a.
Tvrtku Veris Trgovina osnovao je stanoviti Mario Ježić iz Zagreba, a on je naručio elaborat procjene tržišne vrijednosti zemljišta u Dugoj Uvali. U listopadu 2006. godine procjenitelj Mirko Kožulj tada je zemljište koje je Veris kupio u Dugoj Uvali procijenio na 755.900 kuna, nakon čega je Veris osnovao tvrtku Nominat i te nekretnine unio u njen temeljni kapital.
Za direktora Nominata imenovan je Željko Brekalo iz Sesveta, nakon čega su u kapital Nominata uz standardnih 20.000 kuna, unesene i navedene nekretnine u vrijednosti od 755.900 kn. Iz ugovora Verisa i Nominata iz prosinca 2006. godine, navodi iPress, vidljivo je da je vrijednost unesenih nekretnina porasla na 33 milijuna kuna, od čega je 32,2 milijuna kuna iznos potraživanja Hrvatske poštanske banke d.d. s osnova upisanog založnog prava na nekretnini pod brojem Z-949/06. Pod tim su brojem zapravo skrivene sve zemljišne čestice iz Duge Uvale s kojima je cijeli posao i pokrenut.
Na zemljištu je u početku postojala hipoteka za kredit HPB-a od 4,350.000 eura, što je kasnije brisano, potom slijedi hipoteka zagrebačke Nava banke za kredit u visini od 9 milijuna kuna, što je također brisano, a zatim u prosincu 2007. godine slijedi HPB-ovo založno pravo za kredit od 55,8 milijuna kuna te još jedno, u listopadu 2008., na 33 milijuna kuna, što je i dalje aktivno, dodaje portal iPress.
Ja sam siguran da ako ovdje ima imalo istine i da je itko za nešto kriv da će za to biti optužen i odgovarati, ali nisam siguran da će Linić ikad ogovarati za prodaju Jadranskog pomorskog servisa iz INE, za dokapitalizaciju Riječke banke držanim novcem. Za njih očito zakon ne vrijedi.