Politička povratnica Mirela Holy, govoreći o tomu kako bi trebala biti nestranačko i zadnje žensko ime na listi SDP-a za europske izbore, o svojim je motivima, politički docirajući (pa i onima koji su izabrali “eurobirokrata” za premijera), rekla: “Bojim se da građani Hrvatske nisu ni svjesni toga da se o sadržaju čak 75 posto hrvatske politike odlučuje u Europi i zbog toga nije svejedno tko nas i na koji način zastupa i za kakve se politike bori.”
Zar smo se odrekli toliko svoga suvereniteta!? Čak i ako je točno da se dvije trećine odluka donose u Bruxellesu, je li to naša specifičnost ili to, a trebalo bi, jednako vrijedi i u Njemačkoj, Francuskoj, Mađarskoj, Poljskoj...? I, što nam iskustvo naših 11 aktualnih europarlamentaraca u odnosu na 751 člana Europskog parlamenta govori o mogućnostima utjecaja na život hrvatskih građana?
“Hrvatsku treba mijenjati izvana”
Holy je, produbljujući svoju tezu, rekla: “Nakon pokušaja s ORaH-om da stvari mijenjam iznutra, shvatila sam poražavajuću činjenicu da je Hrvatsku najlakše mijenjati izvana. Hrvatska neće postati uređena država jednakih pravila za sve bez reforme javne uprave, teritorijalnog ustroja i pravosuđa. EU inzistira na ovim reformama, no HDZ se tome opire jer to znači rezanje političke grane na kojoj sjedi. Institucije EU odličan su poligon da se izvrši pritisak na Vladu da odradi ove reforme. Osim ovih ključnih reformi bez kojih promjena Hrvatske nabolje nije moguća, sektorske politike koje me interesiraju su zajedničke politike EU i o njima se donose odluke u Europskom parlamentu”, ustvrdila je Holy.
Premda, kao da joj je promaklo kako je i SDP bio protiv reforme teritorijalnog ustrojstva ili, recimo, Europska komisija već godinama radi pritisak da se u RH uvede porez na nekretnine pa je to ignorirala i Vlada u kojoj je i sama Holy sjedila. Doduše, pojedini naši europarlamentarci opravdali su svoj mandat, ali rezultati se tiču fokusa na specifičnim temama. Ali što bismo dobili i kad bismo zbrojili utjecaj svih 11?
Tražeći odgovor otkud podatak o 75%, pisani trag odveo nas je do 31. Sabora IDS-a u Poreču, gdje je kao kandidat IDS-a na izborima za Europski parlament Valter Flego istaknuo, prema objavi od 16. veljače, da se “u europskim institucijama donesu dvije trećine zakona koji direktno utječu na svakodnevni život svih nas. Mi smo to odavno shvatili i odlučili da je za Istru prioritet imati svog čovjeka u Bruxellesu. Iz tog razloga odlučio sam postati kandidatom Amsterdamske koalicije na europskim izborima“, obrazložio je potpredsjednik IDS-a.
Kopirali Biljanu Borzan
Ni Flego nije prvi uoči ovih izbora iznio taj podatak, već SDP-ova eurozastupnica Biljana Borzan koja je 4. veljače za Hinu rekla: “Više od dvije trećine odluka koje se tiču hrvatskih građana usvajaju se u Europskom parlamentu, a ne u Hrvatskom saboru i zato bi odaziv na europske izbore u svibnju trebao biti veći, naročito među mladima.” Na pitanje je li to bila stilska figura radi poticanja birača ili egzaktan podatak Borzan nam je spremno obećala i za nekoliko minuta poslala poveznice na dva teksta.
Jutarnji list je 2013. uoči prvih naših euroizbora citirao Ivu Vajgla iz slovenske stranke Zares kako treba izaći na izbore jer se u Europskom parlamentu “odlučuje o gotovo 80% svih zakona po kojima živimo”. Britanski Telegraph je 2015. pisao kako su dvije trećine britanskih zakona stvorene ili su pod utjecajem EU, s tim da se tekst pozivao na analizu “Business for Britain”, čije je podatke u kampanji za Brexit koristio euroskeptik Nigel Farage.
Lider liberalnih demokrata tomu je suprostavio procjenu od samo 7%. No jedno je kad mantru o 75% odluka koje se donose u EU izgovori Borzan, s obzirom na njezin učinak, i kad to kažu novopečeni kandidati za bruto plaću veću od 8000 euro plus dnevnice i dodatke za rad ureda.
>> Tko je sve napustio SDP
najlakse lupat po stolu s tudjom botom....tipicno