Klub HNS-a danas je Saboru predložio tematsku raspravu o propustima Ministarstva financija i Carinske uprave u suzbijanju crnog tržišta, posebno cigaretama i naftom, navodeći da se iz Bruxellesa mogu očekivati brojna upozorenja Hrvatskoj zbog niza carinskih propusta.
- Došlo je vrijeme da počnemo otvoreno razgovarati o tome što se radi u Ministarstvu financija i Carinskoj upravi - rekao je Goran Beus Richembergh (HNS) u raspravi o Vladinu prijedlogu izmjena Zakona o carinskoj tarifi, koji su podržali svi saborski klubovi.
Upitao je kako je moguće da se u bilancama nije primijetilo da nedostaje 2,7 milijarda litara loživa ulja, kako je moguće da se kod švercera pronađe 2,7 milijuna službenih markica za cigarete, kako to da novinar koji piše o švercu nafte mora imati policijsku zaštitu, zašto se nadzor nad dilerima naftnih derivata počeo provoditi tek nakon zastupničkog upita.
Richembergha zanima i kako to da se u prvih devet mjeseci ove godine
u odnosu na lani bilježi 2-postotni pad ubiranja trošarina na naftne
derivate, iako je poznato da je u zadnjih šest godina u Hrvatskoj za
30 posto više automobila i 55 posto više motoriziranih turista.
- Razotkriva se čitav niz propusta državne uprave, posebno ministra
financija Ivana Šukera koji je nadređen Carinskoj upravi - rekao je.
To što se zbog usklađivanja sa zakonodavstvom EU zakonskim
izmjenama predlaže ukidanje naplate carinske pristojbe od 10 kuna po
svakoj podnesenoj carinskoj deklaraciji, Richembergh tumači da je
Vlada tek nakon pritisaka iz Europske komisije odlučila ukinuti namet
koji je protivan SSP-u i Općem sporazumu o carini i trgovini.
- Naša Carinska uprava i Ministarstvo financija već godinama znaju da je to
namet koji nije sukladan europskim normama - ocijenio je.
Hadezeovac Goran Marić uzvratio mu je da je takvo zakonsko rješenje na snazi od 2000., kad ga je donijela koalicijska vlast u kojoj je sudjelovao i HNS.
I Ingrid Antičević-Marinović (SDP) podsjetila je da su neki
zaposlenici Carinske uprave javno upozoravali na malverzacije u
Upravi.
- Umjesto da se inspekcija potrudi provjeriti istinitost
njihovih navoda, takve osobe bivaju degradirane - rekla je.
Vladimir Šišljagić (HDSSB) podsjetio je, pak, da je riječ o pristojbi koja se naplaćivala bez ikakve usluge Carinske uprave. Zanimalo ga je i koliko je novca na temelju toga zaradila Carinska uprava i u što je taj novac potrošen.
Državna tajnica Tamara Obradović-Mazal odgovorila mu je da je ove godine od te pristojbe zarađeno 33 milijuna kuna, koji su usmjereni u modernizaciju uprave, edukaciju službenika i sl.
Vlada, na zahtjev Europske komisije, predlaže ukidanje te carinske pristojbe, jer EU takvu praksu smatra barijerom slobodi protoka roba.
Sabor je raspravio i prijedlog Zakona o financijskim konglomeratima, koji je također usklađen s pravnom stečevinom EU.
(Hina)
