Nakon ministrice obrazovanja Blaženke Divjak, u rat protiv krivotvorenih diploma krenuo je i drugi ministar iz HNS-ove kvote Predrag Štromar. U Ministarstvu graditeljstva doznajemo da je provjera stručne spreme svih 397 službenika zaposlenih u Ministarstvu počela prije dva dana. Uz to, ministar je izdao i naputak agencijama u svojem resoru da provjere vjerodostojnost isprava o stupnju obrazovanja svojih službenika.
Riječ je o ukupno 1723 diplome zaposlenih u Ministarstvu, agencijama za pravni promet i posredovanje nekretninama te za ozakonjenje nezakonito sagrađenih građevina, u Zavodu za graditeljstvo i Državnoj geodetskoj upravi. U Ministarstvu kažu da za sada nema naznaka da među diplomama njihovih službenika ima krivotvorina te da se nadaju da ih neće ni naći, no poučeni iskustvom u resoru obrazovanja, gdje je provjera naložena nakon što je otkriveno da je službenica Ministarstva obrazovanja krivotvorila diplomu Hrvatskih studija, žele biti sigurni u stručnu spremu svih zaposlenih.
Diplome izvan Hrvatske
No, čini se da ministre iz HNS-ove kvote HDZ-ovi ministri ne namjeravaju slijediti. I dok neki odgovaraju da su provjeru stručne spreme svojih zaposlenika već proveli, drugi kažu da stručnost svojih zaposlenika ne namjeravaju provjeravati, osim ako se pojave informacije da je netko doista krivotvorio svjedodžbu ili diplomu. HDZ-ovi ministri ističu da se o potrebi sustavne provjere diploma u Vladi nije razgovaralo te da je riječ o priči HNS-a, koji je, uvjereni su, na ovome odlučio pokušati dobiti koji politički bod.
Na tu su stranku posebno ljutiti u Ministarstvu uprave, iz kojega poručuju da provjeru diploma službenika kontinuirano provode još od travnja 2017. Provjeru su pokrenuli zbog učestalih pritužbi, a do sada je otkriveno 50 nevjerodostojnih isprava u državnim i lokalnim tijelima, među njima i diploma službenice u Ministarstvu obrazovanja zbog koje je Blaženka Divjak naložila sustavnu provjeru svih diploma u sustavu. U državnim tijelima otkriveno je 25 krivotvorenih diploma i svjedodžbi, a unatoč raširenom mišljenju o sumnjivim diplomama iz BiH, u samo jednom slučaju bila je riječ o krivotvorenoj diplomi obrazovne institucije iz te države. Iz podataka Ministarstva uprave vidljivo je i da se krivotvorine mogu naći u svim strukturama – u ministarstvima ih je, primjerice, pronađeno sedam, u uredima državne uprave u županijama pet, na sudovima deset krivotvorenih svjedodžbi i diploma, a nema ih jedino u Državnom odvjetništvu i središnjim državnim uredima.
Na lokalnoj i razini županija pronađen je jednak broj krivotvorenih isprava kao i na državnoj razini, njih 25, i to sedam diploma i 18 svjedodžbi. Od toga se na četiri krivotvorine navodi da su izdane u obrazovnim institucijama u BiH, dok na ostalima piše da su ih izdale škole i fakulteti u Hrvatskoj.
Maksimalan broj krivotvorenih diploma i svjedodžbi po županijama je tri, koliko je pronađeno u Bjelovarsko-bilogorskoj, Primorsko-goranskoj, Zadarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačkoj županiji, što na županijskoj, što na razini gradova i općina.
U Ministarstvu uprave pritom napominju da je provjera napravljena u 551 jedinici lokalne samouprave, dok je u njih 25 još u tijeku. Gradovi i općine koje još nisu provele provjeru pritom navode različite razloge za kašnjenje, od toga da su provjere tražene od Ministarstva vanjskih poslova, jer je riječ o diplomama izdanim izvan Hrvatske, do toga da su škole koje su izdale svjedodžbe spaljene u ratu, a s njima i sva dokumentacija.
Naplaćuju i po 200 eura
Međutim, neslužbeno se može čuti da je razlog kašnjenja u nekim slučajevima i to što neke siromašnije jedinice lokalne samouprave odbijaju platiti troškove provjere diploma, koji u nekim slučajevima nisu nimalo zanemarivi. Govore, tako, da neke institucije u BiH provjeru isprava kojima su stečene kvalifikacije naplaćuju i do 200 eura, a provjera se naplaćuje i u Sloveniji, što si neke općine koje jedva preživljavaju jednostavno ne mogu priuštiti.
S istim problemom suočavaju se i škole kojima je ministrica Divjak naložila provjeru svih diploma i svjedodžbi, za što se od učilišta do učilišta plaćaju naknade različite visine. Ravnatelji zbog toga pitaju tko će im pokriti troškove ovakve provjere, no u Ministarstvu obrazovanja u tome ne vide veliki problem.
– Neki fakulteti to rade besplatno, primjerice Sveučilište u Rijeci, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje i još nekim fakultetima u Zagrebu diploma se može provjeriti online, a za one za koje će se provjera diplome morati platiti, ti troškovi iznose između 50 i 150 kuna, što nije tako puno – tumače u Ministarstvu obrazovanja.
Pogledajte i video o tome kako će se u Hrvatskoj plaćati cestarina:
plenki se boji izbora pa nam ovaj sa 0.04% glasova vodi gospodarstvo...