•S kakvim će rezultatima u prikupljanju neizravnih poreza biti završena 2008. godina?
– Plan koji je postavljen pred Upravu u iznosu od 4,83 milijarde KM
sigurno će biti ispunjen. Očekujem da ćemo do kraja godine prikupiti
pet milijardi. Točnije kazano, iznos prikupljenih neizravnih poreza bit
će blizu šest milijardi, ali kada se od toga oduzmu povrati, ostat će
neto prihodi od pet milijardi. Usporedbe radi, to je 2,2 milijarde
maraka više nego kada je Uprava počela s radom.
•Kako su primjena sporazuma s EU i ulazak u zonu CEFTA utjecali na priljev prihoda od neizravnih poreza?
– Za prva tri mjeseca primjene sporazuma došlo je do smanjenja prihoda
od carina, ali ne onoliko koliko smo očekivali. Mi smo projektirali da
će smanjenje prihoda iznositi 117 milijuna, a ono će do kraja godine
iznositi 60 milijuna KM. Primjena Sporazuma, nažalost, donijela je
jedan negativan efekt. One kompanije u BiH koje se bave unutarnjom
obradom, a koje su, za izvoz u EU u svojim gotovim proizvodima
koristile komponente iz nekih trećih zemalja, primjerice Kine i Indije,
moraju plaćati carinu na te komponente. Pokušat ćemo utjecati na član
209. Sporazuma, da se on izbriše kako kompanije ne bi plaćale carinu na
dijelove koje ugrađuju u gotove proizvode koje izvoze u EU.
•U kojoj će se mjeri svjetska ekonomska kriza odraziti na prikupljanje PDV-a i drugih neizravnih poreza?
– Recesijska kretanja u svijetu mogla bi se odraziti na prikupljanje
neizravnih poreza. Naime, naša privreda jako je povezana s europskom.
Spomenuo sam već proces unutarnje obrade, gdje tvrtke rade za inozemne
kompanije. Ako dođe do smanjenja ili potpune obustave narudžbi iz
inozemstva, opast će i privredna aktivnost u BiH. Samim time opala bi i
potrošnja, koja je glavni generator za prikupljanje neizravnih poreza.
Ono što raduje je da do sada nismo osjetili posljedice na prikupljanje
prihoda.
•Treba li BiH i pod kojim uvjetima pristupiti uvođenju diferencirane
stope PDV-a ili smanjenju, odnosno povećanju jedinstvene stope od 17
posto? – S obzirom na to da sve države streme ka jedinstvenoj stopi,
koja se pokazala kao vrlo dobro rješenje, mislim da je ne bi trebalo
mijenjati, ni u smislu uvođenja diferencirane stope, ni u smislu
smanjenja ili povećanja. Mislim da su svi koji zagovaraju nižu stopu
radi zaštite siromašnih slojeva veliki demagozi. Mogu li oni jamčiti da
će doći do sniženja cijena ako dođe do diferencirane stope. Nisam za
diferenciranu stopu.
•Kako mislite riješiti problem osipanja kadrova Uprave i kakve su posljedice tog problema na vaš rad?
– Ne znam kako ga riješiti. Kada smo radili Upravu zamislili smo da
bude dosta autonomna i što se tiče proračuna i što se tiče upravljanja
ljudskim resursima. Međutim, to se pretvorilo u svoju suprotnost. Ne da
ona nije autonomna, nego je potpuno paralizirana. Proračun određuje
Ministarstvo financija BiH. Ljudskim resursima upravlja Agencija za
državnu službu BiH. Ne postoji porezna administracija u Europi koja ima
ograničenja kakva imamo mi. Nonsens je da su zaposleni u Upravi
najmanje plaćeni u svim državnim i entitetskim institucijama.
Na graničnom prijelazu graničar iz Granične policije ima dodatak od 40
posto na plaću, pripadnik Uprave nema ništa. Sve su druge institucije
povećale proračune zahvaljujući prihodima koje je prikupila Uprava,
osim nas. Ljudi nas napuštaju što zbog jako malih plaća, što zbog jako
teških uvjeta rada. Osim zgrade u Banjoj Luci, koju je donirala vlada
RS-a, na ostalim mjestima ljudi rade u nehumanim uvjetima. Sve to tjera
ljude da traže lakši i bolje plaćen posao. Postali smo pravi rasadnik
kadrova. Naše bivše kadrove naći ćete u mnogim drugim institucijama.
•Ima li razumijevanja u državnim
institucijama za taj problem ili se oni koji bi mogli pomoći vode
logikom da i s postojećim kadrovima uspješno punite blagajnu, pa ga ne
treba rješavati?
– Nije bilo volje da nam se pomogne u rješavanju toga problema.
Pokušali smo amandmanski djelovati. Osobno sam napisao dva dopisa, koje
pomoćnik ministra za financije nije ni pročitao, koje su parlamentarci
ignorirali. Niti jedan naš prijedlog nije usvojen. Nonsens je da su u
izradu Zakona o plaćama bili uključeni ljudi iz institucija koje broje
pet, sedam, 14 članova, a da nije bio uključen nitko iz Uprave, iako
smo, sa 2300 zaposlenih, najveća institucija, i mada smo tražili da
budemo uključeni.
•Više puta ste upozoravali na potrebu
uvođenja fiskalnih kasa, zbog čega BiH gubi ogromna financijska
sredstva. Koliki su stvarni gubici zbog tih, ali i drugih manjkavosti
unutar državnog aparata?
– Teško je licitirati nekim iznosom. Ali je jedno sigurno, kada bi
zakonska regulativa bila adekvatnija, kada bi u organizacijskom i
materijalno-tehničkom smislu napravili određena poboljšanja, a sve smo
to predlagali, prihodi bi se mogli povećati barem 10 posto ili nekih
500 milijuna maraka. Predlagali smo uvođenje fiskalnih kasa još prije
dvije godine. Nikakve volje nije bilo da se taj prijedlog uputi Vijeću
ministara BiH i onda RS sama uvede Zakon o fiskalnim kasama, koji neće
imati nikakvog efekta na neizravne poreze, zato što fiskalne kase nisu
povezane s centralnim serverom u Upravi. Ne mogu razumjeti one koji o
tomu odlučuju da ne žele prihvatiti naše prijedloge da povećamo prihode
za 500 milijuna.
•Državno tužiteljstvo ušlo je s vama u
svojevrsnu polemiku o podacima koje iznosite u javnost. Je li u pitanju
nesporazum ili nešto drugo?
– Suradnja s Tužiteljstvom BiH jako je dobra. Ne znam zašto su
reagirali, jer mi nismo dali nikakvu izjavu, a posebno takvu u kojoj bi
jedan dio bio usmjeren protiv te institucije. Reakcija Tužiteljstva
bila je malo ishitrena, nepotrebna, ali nemamo problema u suradnji s
njima. Dapače, mislim da je suradnja jako kvalitetna.
RAZGOVOR Kemal Čaušević, direktor Uprave za neizravno oporezivanje BiH
Gubimo pola milijarde KM zbog zakona
