Vođa venezuelske oporbe Juan Guaidó u nedjelju je napustio Španjolsku koja mu je bila posljednja postaja u Europi gdje je tražio podršku nakon što poticanjem na prosvjede u Venezueli nije uspio svrgnuti predsjednika Nicolása Madura.
Španjolski socijalistički premijer Pedro Sánchez odbio se sastati s njime u Madridu ali ga je primila nova španjolska ministrica vanjskih poslova Arancha González Laya. Tu je odluku pozdravio Sánchezov koalicijski partner, lijeva stranka Unidas Podemos, dok je španjolska oporbena desnica kritizirala premijera što ga nije primio.
Guaidó, predsjednik venezuelskog parlamenta, samog sebe je proglasio predsjednikom te južnoameričke države bogate naftom u siječnju 2019. godine. Tada je najavio raspisivanje novih izbora i optužio socijalista Madura za varanje na izborima na kojima je dobio novi mandat.
Gradonačelnik Madrida i predsjednica regije Madrida, oboje iz konzervativne Narodne stranke (PP), primili su Guaidóa te mu omogućili da se s balkona zgrade regionalne vlade na središnjem madridskom trgu obrati svojim pristašama.
„Svijet će nam pomoći, nismo sami. No mi imamo svoju zadaću, moramo se nastaviti okupljati u prosvjedima“, istaknuo je Guaidó u subotu navečer na trgu Puerta del Sol. Ondje se okupilo nekoliko tisuća njegovih pristaša koji su imali natpise „demokracija“ i zastave Venezuele.
„Moramo pronositi poruku Venezuele te se nastaviti suprotstavljati autoritarizmu“, dodao je.
Posjet Guaidóa poklopio se s medijskim izvještajima o sastanku španjolskog ministra prometa José Luisa Ábalosa s bliskom Madurovom suradnicom na madridskom aerodromu Barajas.
Potpredsjednica Venezuele, Delcy Rodríguez, nalazi se pod sankcijama Bruxellesa usmjerenih protiv Madurovog režima pa joj je zabranjen ulazak u EU.
Sánchez je podržao Ábalosa rekavši kako je on napravio „sve što je trebalo da se izbjegne diplomatska kriza, te da je u tome uspio“.
Sam Ábalos je rekao kako je na aerodrom otišao susresti ministra turizma Venezuele kojeg poznaje a koji je bio došao na Međunarodni turistički sajam u Madridu (Fitur) a da mu je onda javljeno da će i potpredsjednica vlade biti u tom avionu pa ju je pozdravio i priopćio da joj je zabranjeno stupanje na španjolsko tlo.
Guaidó je pak prije dolaska u Madrid posjetio Europski parlament, sudjelovao na Svjetskom gospodarskom forumu u Davosu te se sastao s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i britanskim premijerom Borisom Johnsonom.
No nije svugdje bio primljen kako je priželjkivao. Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku Josep Borrell primio ga je u svojstvu „predsjednika venezuelskog parlamenta“. To je titula s kojom se diplomacija EU-a obraća Guaidóu.
Juan Guaidó sam sebe naziva predsjednikom države. Potpredsjednica Europskog parlamenta, Dita Charanzova, zadužena za Latinsku Ameriku primila ga je ondje kao „privremenog legitimnog predsjednika Venezuele“. Britanski ministar vanjskih poslova Dominic Raab primio ga je u Londonu kao „privremenog predsjednika Venezuele“.
Te protokolarne razlike pokazuju poteškoću s kojom se suočavaju Bruxelles i države članice prema gostu koji nije uspio preuzeti vlast u Caracasu.
U veljači 2019. godine su 22 od 28 zemalja EU-a bile priznale Guaidóa kao privremenog predsjednika Venezuele do raspisivanja budućih predsjedničkih izbora. Tu su odluku donijele nakon ofenzive administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa koji je htio stati na kraj režimu Nicolása Madura.
U tom trenutku su se samo Italija, Grčka, Rumunjska, Irska, Slovačka i Cipar oduprli zbog različitih razloga.
Tadašnja Sánchezova španjolska vlada, u kojoj je ministar vanjskih poslova bio upravo Borrell, također je bila priznala Guaidóa. I Europski parlament je tada imao puno više entuzijazma prema vođi venezuelanske oporbe. Bio je prva institucija koja ga je prihvatila kao „privremenog predsjednika“, nakon rezolucije usvojene većinom glasova konzervativaca, socijalista i liberala.
Unatoč širokoj potpori Zapada, te svojim usponima i padovima u Venezueli, Guaidó niti u jednom trenutku nije uspio ovladati situacijom te primijeniti na terenu funkciju predsjednika države na koju se poziva.
Video: Venezuela: Sukob prosvjednika i sigurnosnih snaga u Caracasu
ajd mi sad recite što država treba učiniti sa ljudima koji potiču nemire, dozivaju stranu intervenciju, da bi došli na vlast šuruju sa strancima... kako bi se provele recimo neke francuske, engleske, njemačke, američke, oporbene stranke, da otvoreno dozivaju i dobivaju pomoć kineza, rusa, arapa, kako bi se dovinuli na vlast? ono, čisto me zanima...