Koliko županije, kao osnivači većine srednjih škola, ulažu u školski sustav?
Prema posljednje dostupnim podacima o izvršenju proračuna, a to je 2018. godina, županije su u obrazovanje uložile 1,1 mlrd kuna godišnje. Osim u materijalne uvjete, ulaže se i u europske projekte koji se provode u školama, ali i energetsku obnovu. U planovima proračuna za 2019. godinu županije i Grad Zagreb su ukupno predvidjeli 4,5 mlrd kn za potrebe obrazovanja, što predstavlja 18% ukupno predviđenih proračuna i povećanje od 5% u odnosu na 2018. Prema uputama Ministarstva financija, proračun županija za 2020. godinu po prvi put uključuje konsolidaciju škola u punom iznosu. Tako konačno na jednom mjestu imamo izvor (Otvoreni proračun) iz kojeg je moguće saznati koliko se ukupno izdvaja u obrazovanje koje je u nadležnosti županija. U 2020. godini planira se uložiti 11,4 milijardi kuna.
Brojke pokazuju da se i s lokalne, i s regionalne, i s nacionalne razine u škole dosta ulaže. Gledano po pojedinoj županiji, udio ulaganja u obrazovanje u ukupnom proračunu varira od 8% do 30%. Iznadprosječne županije, gledajući po tom kriteriju jesu: Zagrebačka, Bjelovarsko-bilogorska, Požeško-slavonska, Međimurska, Varaždinska, Osječko-baranjska, Splitsko-dalmatinska županija i Grad Zagreb.
U posljednje vrijeme u medijima često čitamo o teritorijalnom ustroju Hrvatske. Države koje su razvijenije i veće (primjerice Danska) imaju manje jedinica lokalne i regionalne samouprave – možemo li se s njima uspoređivati?
Govoreći o razvijenosti zemalja i njihovih regija, teško je sve staviti u „isti koš“. Ako se uspoređujemo s Danskom, prvo trebamo opažati geografske i demografske razlike, a potom se fokusirati na administrativnu podjelu. Danska je zemlja kojoj su otoci jaka strana, zemlja koja nema Zakon o otocima poput nas kako bi se poticao njihov razvoj. U obzir treba uzeti i povijesne okolnosti, migracije stanovništva. Promjenom upravno-teritorijalnog ustroja neće se riješiti problemi – naše regije treba razvijati, ne ih ukidati. Uvođenje velikih regija ponovno nas vraća na put centralizacije, što sigurno predstavlja prepreku razvoja nerazvijenih krajeva. Ravnomjeran razvoj urbanih, kao i ruralnih područja od početka je jedan od ciljeva Hrvatske zajednice županija. Spajanje ureda državne uprave sa županijama velik je iskorak prema decentralizaciji.
Podržava li centralna država decentralizaciju u punom smislu?
Što se tiče mjera koje idu u korist decentralizaciji od strane države, mnogo je napravljeno reformom javne uprave, odnosno povjeravanjem poslova ureda državne uprave županijama. Priprema reforme je trajala gotovo četiri godine, tražio se najbolji model - i što se financiranja i što se sistematizacije poslova tiče. Najbitnije je da su rezultati vidljivi tamo gdje je najbitnije, a to je brža i efikasnija uprava za građane. Promjenom Zakona o financiranju jedinica lokalne i regionalne samouprave, manje razvijenim županijama dodijeljeno je više novaca pa su se i prilike povećale. Primjerice, uvijek nedostaje novaca za sufinanciranje projekata što je u jednu ruku loše, međutim s druge strane je pokazatelj koliko se radi i indikator potreba u svakoj županiji. Često ćete u kontekstu nerazvijenih županija slušati o slavonskim županijama, međutim u posljednjih nekoliko godina napravljeno je mnogo zahvaljujući Kohezijskoj politici i sredstvima iz EU fondova. A upravo su županije i njihove razvojne agencije one koje su procijenile potrebe „na terenu“ i poslužile kao poluga razvoja. Ova priča je pravi put decentralizacije i na njoj treba ustrajati, a ne ju zaustavljati.
Sadržaj omogućila Hrvatska Zajednica Županija
