Poslovne banke u ovim najtežim trenucima spekuliraju i zlorabe privilegiran položaj umjesto da su servis gospodarstvu – ocijenio je predsjednik Odbora za financije i zastupnik HDZ-a Goran Marić koji je poslovično bio najkritičniji u višesatnoj raspravi o izvješću HNB-a za prvo polugodište 2009. godine kao i ostali zastupnici koji su isticali da je osobna potrošnja manja 17 posto, investicije 19 posto, vanjski dug dosegao je 43 milijarde kuna, unutarnja nelikvidnost je 27 milijardi, a nezaposlenih 309 tisuća.
Viceguverner HNB-a Relja Martić naveo je u uvodu da je u promatranom razdoblju realna vrijednost BDP-a na godišnjoj razini smanjena za 6,5 posto te da je za HNB je nakon izbijanja krize izazov bio osiguravanje likvidnosti zemlje te stabilnost tečaja.
Iako su saborski klubovi podržavali izvješće, Marić i ostali upućivali su kritike poslovnim bankama u prvom redu zbog povećanja kamatnih stopa u i to u doba krize, što je, kako naglašavaju, dovelo da pada kreditnih plasmana hrvatskome gospodarstvu. Marić je iznio podatke da su banke povećale prihode od kamata (sa 14,8 milijardi kuna u 2006. do 21,7 milijardu kuna u 2008.) kao i od novouvedenih provizija i naknada (sa 3,6 na 4,3 milijarde kuna).
- HNB bi trebao predstaviti što detaljnije izvješće o nadzoru poslovnih banaka – kaže Marić kao primjer navodeći Splitsku banka koja je u jednome danu poveća kamatu za 2,5 posto.
S druge strane, nastavio je Marić u svom stilu, Zagrebačka banka se hvali da je smanjila jednu kamatu za 0,5 posto, ali nije bilo u medijima kada je prethodno tu istu kamatu povećala za 3 ili 4 posto. Jedino se banke u Hrvatskoj, ističe, ponašaju suprotno ekonomskim zakonima i u recesiji povećavaju kamate. Štednja građana se, upozorava, povećala za 40 posto, osigurana štednja za 80 posto, dok su istodobno ukupni kreditni plasmani pali za 1,2 posto - tvrdi Marić.
Goran Marić prozvao je HNB za odgovornost jer nije reagirala na pojedine kreditne plasmane na vrijeme.
- Afere Podravke ne bi uopće bilo da je HNB reagirala kako je morala reagirati. Ako je imala ograničenje rasta banka 12 posto godišnje, a ima podatak da je u jednom danu banka narasla za više od sto posto. To je takvo crveno svjetlo da treba reagirati. Podravka je deponirala u Varaždinsku banku 290 milijuna kuna što je više od temeljnog kapitala te banke. Što znači da je ta banka narasla dvostruko u jednom danu –.HNB je morao iste sekunde dati nalog da se taj depozit vrati i afere tada ne bi bilo - iznio je Marić.
Viceguverner Relja Matić odgovorio da se HNB proziva i za Podravku, Poštansku banku, nezaposlenost te da potiče pljačku i guši proizvodnju, no istina je sasvim druga.
Fascinaciju Marićevim govorom pokazao je Boro Grubišić (HDSSB) ustvrdivši da je rasprava predsjednika Odbora za financije toliko kvalitetna da i on kao laik za ekonomiju sve razumije.
Pojas za spašavanje
Nadica Jelaš (SDP) tvrdi da je u ovim teškim vremenima HNB hrvatskome gospodarstvu bio pojas za spašavanje. No nije odbila nadodati da je Vlada gospodarstvu mlinski kamen oko vrata ironično poentiravši da HNB ne može popraviti toliko koliko Vlada može pokvariti. Uvjerenja je da su poslovne banke itekako kapitalizirale hrvatsku krizu.
- Te banke su samo u prvih šest mjeseci 2009. ostvarile o dobit od četiri milijarde kuna, što je povećanje od 11 posto na isto razdoblje godine prije. Pa tako, dok se gospodarstvu i građanima smrknulo, banke i dalje rade dobro. One i dalje kapitaliziraju krizu - dodala je Jelaš upozorivši da su krediti državi porasli su za 49 posto, a krediti poduzećima tek za 0,3 posto.
Lijepi pozdrav od Huge Chaveza.