U prvih sedam mjeseci ove godine na hrvatskim prometnicama poginula je ukupno 151 osoba, pokazuju najnoviji podaci MUP-a. A isto toliko poginulih bilo je u istom razdoblju prošle godine. No lani su 1. kolovoza stupile na snagu strože kazne za prometne prekršaje, koje nakon godinu dana primjene, sudeći barem prema broju poginulih na cestama, nemaju baš neki učinak. Pogotovo uzme li se u obzir da je na prometnicama zbog pandemije koronavirusa manje vozila. Gledajući po mjesecima, u srpnju ove godine bilo je najviše poginulih – 37, a lani u istom mjesecu život na cestama izgubile su 24 osobe. U travnju i svibnju ove godine, kad je bilo sve zatvoreno zbog pandemije, na cestama je poginulo 16 odnosno 19 osoba što je gotovo 50 posto manje u odnosu na iste mjesece lani. Ipak, u prvoj polovici ovoga kolovoza poginulih je 50 posto manje nego lani odnosno na cestama je život izgubilo devet osoba.
Ograničiti snagu vozila
U prvih sedam mjeseci ove godine ipak je manje prometnih nesreća, i to za gotovo 20 posto. Isto je toliko manje i nesreća s ozlijeđenim osobama, a s poginulima ih je 1,4 posto manje. Teško ozlijeđenih osoba je 8,6 posto manje (1168), a lakše ozlijeđenih 24,3 posto manje (4381).
Profesor s Fakulteta prometnih znanosti u Zagrebu Marko Ševrović objašnjenje u stagnaciji broja poginulih vidi u tome što su zbog manjeg broja vozila na cestama povećane brzine prometnih tokova te se dogodilo dosta nesreća u kojima je bilo više mrtvih osoba. U srpnju ove godine dogodila se, primjerice, strašna nesreća kod Vinkovaca u kojoj su život izgubile četiri mlade osobe.
Ševrović kaže da bi kao pravi pokazatelj sigurnosti prometa trebalo gledati broj nesreća s poginulima jer nesreća u kojoj je više mrtvih pogreška je jednog vozača.
Ako bismo gledali druge pokazatelje poput teško ozlijeđenih i broja nesreća, onda imamo silazni trend. Ne možemo očekivati da će mjere koje smo donijeli dovesti do oštrijeg pada – navodi Ševrović. Dodaje da će novi Nacionalni program sigurnosti prometa koji će biti donesen sljedeće godine za iduće desetljeće odrediti nove, aktivnije mjere. U igri je, kaže, oko 150 novih mjera pa se tako među ostalim razmatra ponovno uvođenje ograničenja snage vozila za mlade vozače. Ševrović napominje da je bilo manje poginulih mladih kad je ta mjera bila na snazi.
Vezanje na zadnjem sjedalu
Činjenica jest da je jedan dio struke govorio da strože kazne neće dovesti do poboljšanja broja poginulih. To se ne može postići brutalnim kaznama za recidiviste jer će oni i dalje izbjegavati zakon – kaže Ševrović. Prema njegovim riječima, zbog pandemije policija je imala drugog posla pa je sigurnost prometa pala u drugi plan. Ševrović smatra da bi trebalo strogo početi kažnjavati nekorištenje sigurnosnog pojasa, pogotovo na zadnjim sjedalima. Jedno istraživanje koje je proveo Fakultet prometnih znanosti pokazalo je da se samo pet posto osoba u Hrvatskoj veže na zadnjim sjedalima.
Zbog nevezivanja, ljudi u nesrećama ispadaju iz vozila, udaraju glavom. Moramo osvijestiti kod ljudi važnost vezivanja jer su puno veće šanse da prežive nesreću ako su vezani. Pri tome nije stvar u visini kazne, nego u vjerojatnosti kažnjavanja. Uz to treba povećati i edukaciju od osnovnih škola, djeci moramo govoriti da je nevezanje opasno i za njih i za njihove roditelje. A djeca danas imaju puno veći utjecaj na svoje roditelje nego prije – poručuje Ševrović koji smatra da bi se u novom Nacionalnom programu trebalo najviše usmjeriti na najveće ubojice u prometu – nekorištenje sigurnosnog pojasa, brzinu te alkohol, i to prilično rigorozno u smislu vjerojatnosti kažnjavanja.
I profesor emeritus Ivan Dadić smatra da stroge kazne ne mogu riješiti problem sigurnosti prometa. On upozorava da se kod nas institucija koja se brine o prometu ne brine i o sigurnosti prometa.
– Trebamo sustavno promijeniti paradigmu sigurnosti prometa, da Ministarstvo prometa bude odgovorno i za sigurnost prometa, a ne Ministarstvo unutarnjih poslova jer su prekršajna djela u prometu u pravilu nenamjerna – objašnjava Dadić koji ne vjeruje da će se stanje bez toga bitno poboljšati.
On smatra i da su kod nas kazne za benigne prekršaje prevelike i neprimjerene našim plaćama.
Očekivano. Represija nikad ne daje dugoročne rezultate. Šablonsko povećavanje kazni u nedogled nema nikakvog edekta na svijest vozača. Zato je tu edukacija, pomlađivanje voznog parka, poboljšanje prometne i pružne signalizacije, korištenje alternativnih vidova prijevoza i još jednom - edukacija