Iako se kompanija Gavrilović, točnije njezin vlasnik Georg Gavrilović, u petak pohvalio da je dobio arbitražu protiv Hrvatske u kojoj je potraživao čak 198,5 milijuna eura odštete od države istina je bitno drugačija.
U priopćenju za javnost zaključili su da je arbitražno vijeće “jednoglasno utvrdilo da je Republika Hrvatska bespravno izvlastila imovinu tvrtke Gavrilović”. Međutim, arbitražno vijeće pri ICSID-u u Washingtonu presudilo je da Hrvatska tvrtki Gavrilović mora platiti oko 14 milijuna eura. Istina je da je Gavrilović djelomično dobio arbitražu, ali je odšteta mnogo manja od iznosa koji je tražio Gavrilović. Naime, država mora za odštetu tvrtki Gavrilović platiti 9,7 milijuna eura te još 1,65 milijuna eura, ali i 30 posto troškova postupka, odnosno 2,6 milijuna eura i 285 tisuća dolara.
Kako je objasnio DORH, arbitražno vijeće pravorijekom je utvrdilo da je Republika Hrvatska povrijedila čl. 4. st. 1. Bilateralnog ugovora o poticanju i zaštiti stranih ulaganja koji su sklopile te je temeljem toga odlučilo da je Republika Hrvatska dužna Gavrilović d.o.o. obeštetiti spomenutim iznosima.
– Odlukom je Arbitražno vijeće faktično u cijelosti odbilo tužbeni zahtjev Georga Gavrilovića te je Republika Hrvatska u ovoj arbitraži uspjela ukupno s više od 98 posto s obzirom na to da su tužitelji ukupno tražili 198,500.000 eura za naknadu štete te devet milijuna eura za troškove postupka – objašnjava DORH u priopćenju pa navodi da je i ovakva presuda u “suprotnosti s pravom Europske unije”.
To je tek jedna od niza arbitraža koje tište Hrvatsku i koje predstavljaju potencijalnu opasnost za stabilnost javnih financija. Opasnija od Gavrilovićeve arbitraže ona je koju MOL vodi protiv države zbog plinskog poslovanja, a ako je dobiju, odšteta bi se mogla popeti i na četiri milijarde kuna. MOL u njoj tvrdi da mu je nanesena šteta zadržavanjem dijela neprofitabilnog plinskog biznisa u Ini te da su do 2014. zbog toga oštećeni za dvije milijarde kuna. Ako dobiju arbitražu odšteta će se primijeniti i na razdoblje nakon pokretanja arbitraže pa bi se uz dodatni period i kamate odšteta mogla popeti i na četiri milijarde kuna.
Hrvatska strana dokazuje da je aneks Ugovora o plinskom poslovanju sklopljen na temelju mita s mađarske strane i da bi njegova primjena oštetila Hrvatsku za 10 milijardi kuna u 15 godina primjene. Zanimljiva je i arbitraža koju su pokrenule banke zbog modela konverzije kredita iz švicarskog franka u kune, a iako nije u fokusu javnosti ta bi arbitraža mogla intenzivno pogoditi proračun jer je navodno s kamatama teška i do osam milijardi kuna. Iako nije riječ o arbitraži, spor sindikata s državom zbog nepovećavanja osnovice za plaću od šest posto može biti težak i do šest milijardi kuna. Zanimljivo, od 24 tužbe koje su dogurale do faze nepravomoćne presude 20 tužbi dobili su zaposlenici, a tek četiri država.
hahahaha oooo hebemte drzavo