Njemačka ponovno vapi za radnicima. Prema podacima statističkog zavoda koji su objavljeni sredinom tjedna, u ovom je trenutku u Njemačkoj otvoreno 1,38 milijuna radnih mjesta, odnosno upravo onoliko radnih mjesta koliko je danas ukupno popunjeno u Hrvatskoj – prema posljednjim podacima u Hrvatskoj je zaposleno 1,38 milijuna ljudi.
Još da je pronaći i stan
Baš kao i u Hrvatskoj u vrijeme turističke sezone, najveći je nedostatak radnika u Njemačkoj u uslužnim djelatnostima, potom u građevinarstvu te zdravstvu. U prosjeku, najveća je potražnja za kvalificiranim kadrom s razinom obrazovanja srednje škole.
Iako je Njemačka već godinama omiljena destinacija i krajnje odredište niza stranih radnika iz Hrvatske, Turske, Španjolske, Portugala, Poljske i ostalih “mladih članica” Europske unije, i tamošnji poslodavci imaju problema s pronalaskom potrebnih kadrova. Posebice jer se na europskom tržištu rada profiliralo još nekoliko zemalja koje su poželjna odredišta za rad i život poput Irske ili donedavno, posebice za Poljake, Velike Britanije, koja je na izlaznim vratima iz EU.
Video - Mjere za popunjavanje radnih mjesta u Europi
Profili radnika koji se danas u Njemačkoj traže prilično su raznoliki, no od kvalificiranih radnika najtraženiji su serviseri rashladnih uređaja, ljudi koji rade u skrbi za starije osobe, mehanotroničari, serviseri slušnih uređaja, električari, radnici na sustavima za automatizaciju... Među specijalističkim zvanjima najčešće se pak traže zaposlenici u javnoj upravi, ortopediji, psihoterapiji, građevini... Posebno su traženi i specijalisti u zaštiti objekata i ljudi, odnosno zaštitari s položenim stručnim ispitima i licencijama.
Što se pak vrhunskih, visokoobrazovanih stručnjaka tiče, njemačkim tvrtkama kronično nedostaju liječnici, psihijatri, informatičari, ali i inženjeri građevine te elektrotehničari, kao i eksperti u sustavima organizacije opskrbe.
Ovaj skok u potražnji radnika koji se pojavio u prvom tromjesečju 2019. godine prije svega rezultat je rasta njemačkog gospodarstva. Naime, nakon polugodišnje stagnacije, potrošnja u Njemačkoj počela je rasti, što je automatski dovelo do povećane proizvodnje za tržište, čime se otvorila potreba za novim radnicima. Njemački BDP porastao je u prva tri mjeseca za 0,4 posto u odnosu na posljednji kvartal 2018. godine, a glavni generatori rasta bili su građevinarstvo, ali i potrošnja koju su generirala njemačka kućanstva. Blago je pala državna potrošnja, no istovremeno povećana su i ulaganja u industriji u nabavku nove opreme i sredstava čime je ukupan rezultat pozitivan. Što je odmah rezultiralo porastom potražnje za radnicima.
Kako je Njemačka društvo koje ubrzano stari, odnosno sve je manji priljev mladih na tržište rada, prilično je izvjesno kako će njemačke tvrtke i poslodavci posegnuti za stranim radnicima. No i tu postoji jedan problem. U Njemačkim gradovima već je kroničan nedostatak stambenog prostora u koji je moguće smjestiti radnike i njihove obitelji, a onim nekretninama koje se nalaze na tržištu cijene počinju skakati u nebo.
Rast “made in Germany”
Procjenjuje se kako u 77 većih njemačkih gradova, dakle onih koji premašuju 100 tisuća stanovnika, u ovome trenutku nedostaje najmanje 1,9 milijuna stambenih jedinica prihvatljivih cijena najma.
Video - Evo kolike su zapravo plaće po zanimanjima u Njemačkoj
Upravo zbog toga radnici koji dođu u Njemačku u prosjeku troše oko 30 posto svoje zarade samo za stanarinu. U svakom slučaju, u Njemačkoj je sve teže pronaći zaposlenike.
– Ne možete vjerovati koliko je tržište rada, odnosno broj raspoloživih zaposlenika za rad sada već presušio. Tražimo zaposlenike na sve strane, dajemo oglase, ali nikako da nađemo petoricu radnika za naše skladište, i još toliko vozača za našu tvrtku – kaže Herbert Streicht, koji na jugozapadu Njemačke vodi malu špeditersku tvrtku. Slične muke prolaze i ostali poslodavci, koji pokušavaju uskladiti povećan opseg proizvodnje s manjkom radne snage.
Situacija bi, zbog geopolitičkih prilika, mogla za njih postati još teža, odnosno proizvodi s oznakom “made in Germany” mogli bi uskoro postati sve poželjniji. Rasplamsavanjem trgovinskog rata između SAD-a i Kine, tržišta obiju zemalja, koja ukupno imaju više od 1,6 milijardi ljudi, traže nove dobavljače. A upravo su njemački proizvodi, poznati po kvaliteti izrade, prihvatljivi za većinu Amerikanaca i Kineza. Upravo se zbog toga očekuje povećanje narudžbe europskih proizvoda s obaju tržišta, a veliko je pitanje hoće li se takve narudžbe moći ispuniti.
– Imamo dovoljno proizvodnih kapaciteta, imamo znanje i tehnologiju, ali jednostavno nema dovoljno ljudi da ispunimo sve narudžbe koje nam pristižu. A to je katastrofa – kaže Rüdiger Wolf, vlasnik tvrtke iz Münchena.
Zšto ne traže novinare, politikante, filozofe sa filozofskog, sindikaliste i parazite, toga imamo za izvoz za cijelu Europu.