Najnovije vijesti
Objavljeno vijesti danas: 2
Pošalji priču
Imaš priču, fotografiju ili video?
Intervju

Francuska veleposlanica: Bez EU nema sigurnosti

Budućnost Europske unije bila je u središtu izborne kampanje u Francuskoj, a i sada želi Europu u kojoj će mladi prosperirati
Foto: Philippe Wojazer/REUTERS/PIXSELL
1/2
30.09.2017.
u 12:07

Unija se mora ujediniti oko dva prioriteta: vrijednosti demokracije i vladavine prava o kojima nema pregovora i jedinstveno unutarnje tržište

S veleposlanicom Francuske u Hrvatskoj Corinne Meunier razgovarali smo o inicijativi predsjednika Emmanuela Macrona za Europu, što ona znači i gdje je mjesto Hrvatskoj u toj inicijativi.

Kako Francuska vidi budućnost EU i eurozone?

S velikim optimizmom, strašću i osjećajem za učinkovitost, rekla bih. Predsjednik Francuske Republike, Emmanuel Macron, predstavio je u utorak u Parizu svoju inicijativu za Europu. Budućnost EU bila je u središtu izborne kampanje u Francuskoj. Otkad je izabran, predsjedniku Macronu ona je prioritet. Napominjem kako je premijer Andrej Plenković, od kada je preuzeo dužnost, u više navrata odlučno govorio u korist europskih integracija. Ta potreba proistječe iz odbacivanja nacionalizma i povlačenja u sebe, a koji se javljaju onda kada nam nedostaje vizija za Europu. Trebamo iznova izgraditi suverenu, jedinstvenu i demokratsku Europu. Samo nam Europa može jamčiti pravu suverenost, omogućiti da zaštitimo europske građane te obranimo naše interese i vrijednosti u današnjem svijetu. Suverenitet Europe ključ je za suočavanje s glavnim izazovima našeg doba, a to su: sigurnost i terorizam, migracije, razvoj, klimatske promjene, digitalna revolucija te regulacija procesa globalizacije. Sigurnost je temelj suvereniteta. Naše europske zemlje su tijekom posljednjih nekoliko mjeseci ostvarile povijesni napredak u postizanju sposobnosti autonomnog djelovanja, kao dopuna NATO-u. Ali još uvijek nam nedostaje kultura strateškog zajedništva. Zbog toga Francuska vrlo konkretno predlaže uspostavu Zajedničkih interventnih snaga, primanje europskih vojnika unutar francuske vojske te osnivanje Europske obavještajne akademije.

Puno pozornosti izazvala je ideja Europa s više brzina ili krugova. Što ta ideja podrazumijeva i zašto je neophodna?

Ne postoji čvrsta jezgra EU. Unija se mora ujediniti oko dva prioriteta. Prvi bi bile vrijednosti demokracije i vladavine prava o kojima nema pregovora. Drugi je jedinstveno unutarnje tržište koje ostaje najbolja garancija prosperiteta i atraktivnosti. Ono što nas najsnažnije veže jesu kultura i znanje, to je Europa kavana o kojoj je govorio Steiner. Upravo tu viziju želimo za mlade europskih zemalja kada predlažemo stvaranje dvadesetak europskih sveučilišta do 2024, uspostavljanje pravih europskih semestara i diploma. To je duh Erasmus + programa kojeg naša djeca već koriste. Zagreb godišnje prima 100 francuskih studenata, dok Francuska prima 350 hrvatskih studenata. Hrvatska, koju je Francuska snažno podupirala tijekom pristupanja EU, u prvoj polovici 2020. po prvi put će predsjedati Vijećem EU. Naše dvije zemlje otvorene su prema Mediteranu. Ta nas dimenzija približava i stvara potencijal za suradnju u područjima poput turizma i kulture, i osobno se zalažem za konkretniju suradnju na tom području. EU treba zajedničku politiku za Mediteran te partnerstvo s Afrikom. Macron je predložio jačanje socijalne konvergencije, posebice inzistiranjem na izmjeni direktive o upućivanju radnika. Također je riječ o poduzimanju konkretnih mjera, poput usklađivanja korporativnih poreza, a koje bi uvjetovalo pristup strukturnim fondovima. Ideja je omogućiti konvergenciju manje bogatim zemljama. Ova Unija tržišta i zakona ima za cilj otvoriti se zemljama Balkana, onda kada one u potpunosti budu poštovale pravnu stečevinu i demokratske zahtjeve. EU je čimbenik mira i stabilnosti. Pristupanje tih zemalja uvjet je kako one ne bi okrenule leđa Europi te se okrenule Rusiji ili Turskoj.

Hoće li biti dovoljna dobra volja da se pripadne nekom krugu ili će se priključivanje bazirati na konkretnim parametrima?

Zagovaramo ambicioznu i uključivu Europu. U tom duhu želimo ići naprijed sa svima – sa svim zemljama koje žele surađivati i koje smatraju da je Europa najbolji odgovor na izazove našega svijeta. Sa svim zemljama koje imaju tu ambiciju i volju. To je logika eurozone i schengenskog prostora kojem se Hrvatska što prije želi pridružiti. Nijedna država ne bi trebala biti isključena iz ove dinamike, ali isto tako nijedna zemlja ne bi trebala blokirati one koji žele napredovati brže ili više. Predlažemo europskim zemljama i institucijama stvaranje radne skupine na temu ponovne izgradnje Europe. Macron predlaže vladama država članica EU koje to žele da imenuju predstavnika u radnoj skupini koja će preporuke iznijeti u ljeto 2018. Ova će se skupina oslanjati na demokratske forume koje želimo organizirati sa zemljama koje žele sudjelovati kako bismo dali riječ građanima. Normalno je i korisno da svaki građanin koji to želi može pronaći način da se izrazi o Europi koja štiti i napreduje.

Podrazumijeva li reforma novi europski ugovor?

Promjena ugovora nije projekt, nego mogući alat u službi političke volje. Nije to nikakav tabu. Vidjet ćemo.

Komentara 1

I1
ing-12345
17:43 30.09.2017.

Francuska veleposlanica izjavljuje :"Unija se mora ujediniti oko dva prioriteta: vrijednosti demokracije i vladavine prava o kojima nema pregovora i jedinstveno unutarnje tržište a njen predsjednik Macron želi minirati jedinstveno tržište ultimativnim zahtjevima da se promjeni europska direktiva o Postedted workers tj. direktiva o upućivanju radnika u okviru usluga. Promjene koje traži Macron bi onemogućile hrvatskim građevinskim tvrtkama da budu konkurentne na tržištu zapadnih EU zemalja tj. zatvorilo bi cijelo tržište zapadnih EU zemalja za tvrtke iz istočnih EU zemalja što se tiče građevine. A tvrdnja da Europi nema sigurnosti bez EU je više nego smiješna. Dokaz za to je trenutačna agresija Slovenije na Hrvatsku a uz to vidjeli smo Merkeličinu agresiju na sve članice EU sa ilegalnim muslimanskim imigrantima.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije