– Ništa bolje odijelo od ovoga nema ni narednik James – izgovorio je Zdravko Modrušan, voditelj Protueksplozijske službe Ravnateljstva policije, pokazavši rukom prema svom kolegi čije su se lice i stas teško razabirali iza 40 kilograma teškog odijela koje u sebi ima sustav hlađenja i s kojim u kompletu dolazi i šest kilograma teška kaciga.
Baš takve "tipove" u punoj spremi, nalik superpirotehničaru iz Oscarom nagrađivanog filma, posljednjih dana Zagrepčani su imali prilike vidjeti na ulicama glavnog grada, nakon eksplozija koje su unijele nemir među stanovnike.
– Mi smo prvi koji izlaze na teren nakon eksplozije. Prije no što započne očevid pregledamo cijelo područje, da vidimo je li teren siguran. Tražimo dokaze, ali ih ne diramo. Na kraju, kad očevid završi, sve krhotine pokupimo nekontaminiranim metlama i lopatama – objašnjava Modrušan.
Francuska baza
Već na samome mjestu eksplozije pirotehničari mogu, i prije no što budu gotovi nalazi vještačenja, prepoznati o kakvoj je napravi riječ. Tako su za tri zagrebačke eksplozije odmah znali da su djelo amatera, da nisu daljinski aktivirane i da su naprave načinjene od eksploziva vojnog podrijetla. Uostalom, upravo je TNT "omiljeni" eksploziv izrađivača paklenih naprava u Hrvatskoj, a najčešće su to ručne bombe. Plastični eksploziv češće se rabi i "popularniji" je u zapadnim zemljama.
– Surađujemo s policijama drugih zemalja i u tijeku smo s pojavama novih oblika eksplozivnih naprava. Dobili smo pristup bazi koju su oformili Francuzi. U njoj se nalaze sve vrste upaljača od prvog svjetskog rata naovamo – priča Modrušan dok nas vodi kroz svojevrsni muzej raznih eksplozivnih naprava. Ti izložbeni primjerci koriste se u edukaciji policije i vojske, objašnjava. U radionici koju koristi Protueksplozijska služba MUP-a, a u kojoj je osim Modrušana još petero zaposlenih, u sklopu izobrazbe izrađuju se improvizirane eksplozivne naprave. Ima ih u starim sušilima za kosu, prijenosnim računalima, sprejevima...
– Kad se nekome od nas pokvari nekakav kućanski aparat, donosimo ga ovdje, da nam posluži za pravljenje naprave – kazuje stručnjak protueksplozijskog odjela Marijan Nikolaus. Iza Nikolausa podulji je staž upravo u ovom odjelu. Prije nešto više od četiri godine u zagrebačkim Ravnicama odvojio je upaljač od bombe sa 126 kilograma eksploziva, zaostale iz Drugog svjetskog rata. Nešto manje eksploziva bilo je na bombi koju je nedavno dezaktivirao u Slavonskom Brodu.
Bez greške
- U našem poslu nema prostora za pogreške – naglašava Modrušan.
Jednom mjesečno pronađena eksplozivna sredstva pospremljena u bivšim vojnim skladištima odvoze se na uništenje. U posljednjih deset godina uništili su i onesposobili više od 250 tona raznih eksplozivnih sredstava – od bombi do mornaričkih mina.
U tom je razdoblju znatno smanjen i broj poginulih od eksplozivnih naprava: 2000 godine bilo ih je 61, lani 17. Istaknut će Modrušan da je u njihovu poslu jako važna prevencija pa predavanja organiziraju po školama, lovačkim društvima, mjesnim zajednicama... Građanima poručuje da još, bez ikakvih sankcija, mogu predati oružje, eksploziv, streljivo i druge "suvenire" zaostale iz Domovinskog rata:
– Trebaju nas samo pozvati, mi ćemo doći – kaže.
U svakoj policijskoj upravi, napominje, zaposleni su i djelatnici protueksplozijskog odjela – njih nešto više od stotine. Tu je i nekoliko milijuna kuna vrijedan robot za koji nam pirotehničari iz Ravnateljstva policije, čija je jedna od zadaća i pregled Sabora prije svake sjednice, koji može otkriti svaku eksplozivnu napravu bez obzira gdje se nalazi.
>>Vratili su se na Trg i komentirali eksploziju s prolaznikom
