1. Na građevinskom zemljištu od 900 m2 izgrađena je kuća od 100 m2 s građevinskom i uporabnom dozvolom izdanom 1981. godine. Pokraj nje je 1985 g. nelegalno podignuta odvojena kuća od 60 m2 s otvorenom terasom od 30 m2 koja je ucrtana u katastar i dana joj je posebna katastarska čestica. Mogu li prema novom zakonu o legalizaciji dobiti pozitivno rješenje o zadržavanju nelegalno izgrađene zgrade u prostoru?
Računa li se i terasa od 30 m2 koja nije natkrivena nego ima tendu od cerade?
Hvala
Za nelegalno podignutu kuću, bez obzira na to što je ucrtana u katastar, trebate provesti postupak legalizacije. U konkretnom slučaju bit će dovoljna snimka izvedenog objekta koju je napravio ovlašteni projektant i ispunjeni zahtjev. Ako je terasa izvedena kao izdvojeni prostor (viši od okolnog terena), tada je treba legalizirati zajedno s zgradom.
2. Može li se legalizirati objekt koji je djelomično izgrađen na parceli na kojoj je javna cesta i što je sve potrebno napraviti?
Ne. Za izdavanje Rješenja o izvedenom stanju potrebno je dio parcele, na kojoj je sada javna cesta, otkupiti od sadašnjeg vlasnika (države ili lokalne samouprave) i kupoprodajni ugovor provesti u zemljišnim knjigama. Predlažemo vam da u nadležnom uredu lokalne samouprave provjerite status ceste i problematičnog dijela parcele prema važećem prostornom planu, pa ako je riječ o parceli koju je moguće otkupiti, do 30. 6. podnesite zahtjev za legalizaciju.
3. Zanima me po kojoj ću tarifi plaćati komunalni doprinos u Zagrebu – Ostojićevom koji je trenutačno na snazi (lipanj 2013.) ili Bandićevom koji će očito nastupiti nakon prve sjednice Gradske skupštine (u srpnju 2013.)? Konkretno, je li kod obračuna komunalnog doprinosa relevantan datum predaje predmeta u postupak legalizacije (ako je zahtjev predan, važit će Ostojićev propis) ili datum kada će referent obrađivati predmet?
Unaprijed hvala i srdačan pozdrav!
(Znamo da nije primjereno, no u ovom slučaju ne možemo dati objektivan odgovor nego samo osobni stav :Odgovor na ovo pitanje zanima i nas sve ostale, uključivši i referente koji će obrađivati zaprimljene predmete. Naime, u nekoj od predloženih varijanti čak je bilo riječi i o tome da će se uplate komunalnog doprinosa izvršene u postupcima legalizacije od stupanja na snagu još onog prvog Zakona o legalizaciji vratiti uplatiteljima kako bi ih se stavilo u ravnopravni položaj s onima koji su s podnošenjem zahtjeva čekali zadnji trenutak. Istodobno je pomalo neobično da one koji u redovnom postupku traže građevinske dozvole i dalje nitko ne spominje.)
4. Poštovani,
S obzirom na to da sam od nekoliko osoba koji se bave legalizacijom (pravnici, arhitekti) dobio različite odgovore, ovim putem vas molim za tumačenje moga problema. U stambenoj zgradi koja je građena 1989. godine vlasnik sam stana nad kojim je dio potkrovlja adaptiran u stambeni prostor i spojen sa stanom. Svi suvlasnici stanova u zgradi suglasili su se da se taj tavanski dio, koji je dio zajedničke površine, ustupi meni, što je ovjereno kod javnog bilježnika. S obzirom na to da nisam mijenjao gabarite zgrade, je li potrebno legalizirati tu stambenu površinu i ako jest, što je potrebno od dokumentacije?
Unaprijed zahvaljujem
Ako ste dio potkrovlja prenamijenili u stambeni prostor, onda ste mu time promijenili namjenu i tu prenamjenu trebate legalizirati. Od dokumentacije trebate arhitektonsku snimku izvedenog stanja (stan i potkrovlje), katastarski plan zgrade, građ. dozvolu za zgradu i zahtjev (sve jednako kao i kod lođe).
5. Poštovani! Imam stari dio kuće koji je izgrađen prije 1968. i tražio sam uvjerenje. Jedan dio je srušen i napravljen je novi objekt na istim temeljima od 50 m2. Zanima me može li se priznati površina starog objekta, s tim što bih i preostali dio srušio pa bi površina srušenog dijela bila oko 100 m2. U istom dvorištu, ali na drugoj katastarskoj čestici, imam kuću koja prema projektu ima 119 m2 i za nju imam građevinsku dozvolu. Stvarna veličina je za 14 m2 veća. Šta raditi s tim? Objekt je ucrtan u stvarnom stanju. Sve kat. čestice u mom su vlasništvu.
Pri legalizaciji objekta izgrađenog na temeljima starog (za koji imate uvjerenje iz 68. god.) priznat će vam se, kod obračuna svih naknada, obujam starog objekta. Za preostali dio koji namjeravate rušiti trebate ishoditi dozvolu za rušenje, pa će vam se i njegov obujam priznati. Za kuću na drugoj k.č, trebate legalizirati razliku površine u odnosu na onu koju imate u građ. dozvoli. Ako je kuća u katastru ucrtana u izvedenim gabaritima, onda vam je za legalizaciju dovoljna snimka izvedenog stanja koju je izradio ovlašteni projektant.
6. Imam terasu od 30 četvornih metara, natkrivenu čeličnom konstrukcijom montažne izvedbe i učvršćenu na zid moga objekta, pokrivenu plastičnim pločama, a s jedne strane ozidan je zid zbog vjetra.
Moram li legalizirati tu terasu?
Da, ako je ova terasa sastavni dio vaše kuće, trebate je legalizirati kao natkrivenu terasu/nadstrešnicu.
7. Na čestici imamo ucrtana dva legalna objekta koja su naknadno međusobno spojena bez građevinske dozvole i proširena na dvije druge katastarske čestice na kojoj se nalazi još jedan nelegalni objekt (spremište), koji nije u planu za legalizaciju. Postoji li mogućnost legalizacije i na koji način određenog objekta?
Način legalizacije, ako ste mislili na to hoće li se prikazati kao jedan ili više objekata, ovisi o broju funkcionalnih cjelina koje čine ovu cjelinu i koje mogu prema građevinskim normama postojati nezavisno jedna od druge. Prije konkretnijeg odgovora ovlašteni stručnjak ipak bi trebao pregledati ili objekt ili nacrte koje imate. Bez obzira na to koji pristup legalizaciji bi bio moguć i/ili optimalan, legalni dijelovi građevina uzet će se u obzir kod izračunavanja svih naknada i doprinosa koji se obračunavaju u postupku legalizacije.
>> Sve o legalizaciji čitajte u našem specijalu
